Samoa ne’i Galo

30 December 2015, 12:00AM

O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i Aso Lulu o vaiaso ta’itasi. 

(Tu’ufa’atasia e Maiava)

 

O le Tuna Sauali’i ma Sina

 

Upu Tomua: 

Ua anamua, ua atulasi tala tu’umumusu mai ‘augatupulaga ia Sina ma le tuna, na soifua ma ola a’e i laufanua o Samoa i po o le Vavau. 

O le tala lenei fo’i pei o se vaitafe ma ona magavai fetaia’i o fa’asusuina ai laufanua ua matutu. E faapena ona le tasi se taofi aua e i ai tala a le itu ua ta’ua o le Vaimauga i le motu o Upolu, ae malie eseese fo’i mau a nisi itu o le motu o Savaii. So’o se vaitafe e afua mai le tuasivi poo atumauga, e tasi a le taunu’uga o le pa’u atu lea o ona tafega i le sami ma le gataifale. 

Afai e le tutusa mau faaalia, ae e i ai nisi vaega o le tala e ‘auga tasi lo latou taunu’uga, o le talitonuga lea o le au lagolagosua i manatu. I le ua fai mai a nisi, o le teine o Sina ma ona matua sa mau i Matafagatele i le Vaimauga, o ia lea e ou le tuna na maua ma fa’afagafao, ae na sola i Savaii ina ua mata’u i le tuna ua siita’i naua lona tino ma uiga faapei o se tagata. 

O nisi taofi, o le tama’ita’i o Sina ma ona matua o tagata o le nu’u i Taga i Svaaii, ae na sosola fo’i ui atu le itu Fa’asaleleaga ma taunuu i Safune i le itu o tane, ae faaiu i le auvasa ane i Upolu aua ua fefe i le tuna. E le tau fa’amatala le moni pe afai o i ai faamaoniga e pine ai se tala aua o mea vaaia i ona po nei, o le fa’amatalaga tonu la lea. 

E le taua le faumalo, a faa’aimamago fo’i ua tupu mai ai le soona lialiai le faumalo. Ae tulimata’i faailoga vaaia, aemaise nisi o mea e pei o nei:

 

a) igoa o ogaeleele;

e) igoa o ni vaega o nu’u

i) igoa o vaitaele ma vaipuna 

o) o ni upu lagi faasolo

u) ua faaigoa ma tau ai se laau

f) o mavaega, i le ma le anoa’i o itu taua na fofoa mai lenei tala 

 

O le a auiliili le Tala i ona itu eseese.

 

O le Tala:

Mavaega: “Sina e, a i ai ni ou alofa, lou tufaaga o ta fofoga”

O le a tamua le finagalo ma le mau i le Vaimauga i le motu o Upolu, ae tu’u i le masaga ma tuliai le taofi o le motu tele o le Atu Samoa, o Savaii lea. 

(1) Sa i ai se ulugalii, o o la igoa o Pai ma Pai, na mau i Matafagatele i le nu’u o Moataa. O Sina le giao o le la tama teine, na ta’ele i le vai i gauta o le nu’u, ona maua ai lea o le tama’i tuna. Na ia tuu le i’a i se vaivai ma avea o se fagafao na ia fiafia i ai. 

A lapoa le fagafao ona iu fo’i la lea i se vaivai e tuu ai seia o’o lava ina toe tuu i se puna tele. Ua fevaaia’i soo le tama’ita’i ma lana fagafao, fai fo’i ma ala ua lata lelei ai le i’a ma suamili i le teine. Nisi aso, ua sosolo le tuna i le eleele matutu ma mulimuli i le tama’ita’i. 

O le tasi aso, na alu Sina e taele i le vai lea e i ai lana tuna, na faateia ai o ia ina ua taia ona itutino e le ‘apevai poo le siusiu o le tuna. Sa fai lea ma mea ua ita ai le teine ma tau iteite, a mea le tuna poo se i’a pe se sauali’i ea. 

Mulimuli ane, ua oso le fefe o Sina ae luagia i le toatama’i ona sola lea i le motu o Savaii, ina ia vavamamao ai ma le tuna, aua ua le gata ina fefe, a ua masalosalo lava le tuna a moso pe le o se aitu nei malaia ai o ia. O Punatele, ua faaigoa ai le vain a faaiu i ai le mau a le fagafao.

Le solaaga lea a Sina na tau i le nu’u o Taga i le faasolo atu i le itu Faasaleleaga. 

O le isi la taofi, na mulimuli lava le tuna ia Sina ma toe feiloai fo’i i le nu’u ua ta’ua i le motu o Savaii. 

O Matavai le pitonuu o Safune o lo’o iai le tasi o faamaoniga o le Tala, o le vaitaele lea na toe vaai ai Sinai  le tuna. O le 1987 na feiloai atu ai le sailiga i Faletagaloa Safune ona faamatala lea e le tofa i le tuua in a ona aso. 

2) Sa mau se ulugalii i le nu’u o Taga ma fanau ai le tama teine faaigoa ia Sina. 

O le taelega a le teine i le vain a ia maua a’e ai se tama’i tuna ona tuu lea i le umeke ma ia fagalima i lea aso ma lea aso. Sa faapena lava ona ia pulupululima le i’a ma i’u lava ina lapo’a i le ma sa foliga o se fagafao. Se aso ua mau le tuna i le vai, nisi taimi ua sosolo i le pa’umatu ma taumulimuli ia Sina. Ua fete’ena i lagona i le teine pe a vaai i foliga ma aga a le fagafao, e li’a tino peiseai ua tuumumusu se mafaufau ia te ia “E le se tuna o le sauali’i”.

Na laualuga le fefe i le tama’ita’i i taimi uma ma ua le alofaga le fia mafuta ia te ia o le tuna. Ua sauna faalilolilo le teine e tuua ona matua ae sola i se tasi itu o le motu (Savaii) e aumau ai talu le matau ua apoia atoa ai le mafaufau. O le solaaga la lea a Sina na uia ai le itu Faasaleleaga ma agai atu i le Itu o Tane ona mau lea i Safune. 

A fua i le vaai ma mafaufau i le va o Taga ma le nu’u ua taunuu mai i ai le teine, e ono moe i le ala se malaga sopo, vagana se tagata malosi e savalia i le aso e tasi. 

O le taeao na tuua ai Taga e le teine, na sosolo ai le tuna i le laueleele e tulimatai le nanamu o le tama’ita’i i le ala na ia savalia. Fai mai le tala ma le mau, soo se ogaeleele fa’a-taufusi e afua i le nu’u o Gataivai seia pa’ia Faasaleleaga, o le auala la lea o le tuan na mulimuli e su’e le tama’ita’i o Sina. 

Na asaasa i le vao ma laufanua le meaola o le tuna, su’e ma saili le paaga ua sola faasulusulu. 

E le’i i’uvale le malaga a le tuna, aua na mau i le vai i le nu’u o Matavai ina ua iloa o loo mau Sina i le aai la lea, ma e le taumate lava o le a feiloa’i ai i le tama’ita’i. 

A’o i ai le teine i Matavai ona alu ane lea e taele i le vai lea o loo nofo ai le tuna ao tau sema sona ituaso na te feiloa’i atu ai ia Sina. Na segoa le mauli o le teine ina ua tu i augutu o le vai ma vaai ifo. 

 

“Auoi! Ae pupula ae la mata o le Alelo”

 

Sa le’i faamalu le tama’ita’i aua toe fo’i ma le loto popole atoa ai ma le lagona faanoanoa tele. Le vai la lenei ua ta’ua ma faaigoa lava mai anamua e o’o mai i le aso, o le “Mata o le Alelo”, aua na faalogoina e ni tagata le sa’i a le teine ma na latou iloa le mafua’aga ona o le fefe ma le inoino i le tuna sauali’i. Mai lea ituaso, na toe liliu le sola’aga a Sina i Sasae ma ua tonu i le manatu o le a alu i le motu o upolu. 

O le atuatuvale, inoino atoa ma le fefe tele, o lagona ia pei se logo tatagi o molioo ane i fofoga o le tama’ita’i, ua le utuva. 

Taunuu Sina i Upolu ma ua mau i Moataa o se vaega o Matafagatele. Pe ua manatu le teine e nimo i le tuna le mea ua taunuu i ai, ai a maua ai le fiafia. 

Ua sola mamao le teine ae mulimuli atu pea le fagafao sauali’i, e fia faatasi i le tama’ita’i. 

Ua le ese aga ma uiga na aliali i le va o Sina ma le tuan i le motu i Savaii ma le mea ua tupu i le Vaimauga, po’o fea lava na lafilafi ai le teine, ae mulimuli atu pea le tuna. Na iloa e tagata lautele le tama’ita’i fememea’i ona latou taumafai lea mo se lavea’i faatasi fo’i ma o latou lagona popole. 

O i ai nei ni ogaeleele i le Vaimauga aemaise le nu’u o Moataa na mafua o latou igoa i le Tala lenei. 

O Fuisa’a, o le mea na ausa’a pe tagisa ai Sina i le fefe ma le ita. O Punaotausala, o Punatele, o igoa o vai. O ‘Taumeasina’, o Lago e mafua mai lava i le Tala lenei. 

O Lelata, Tagotao a le i’a, na autago ai le tuna e tane pe maua ae fasi mate, lea ua faaigoa i ona po nei o Tanoalei’a. e le nap au ia ae ua avea ia mea e fai ma molimau e uiga ia Sina ma le tuna. 

O le vaega mulimuli o le tuligasi’a fai mai, na o’o lava ina sulufa’i le teine i se maota o loo aofia ai le nu’u o Moataa i le Vaimauga mo se fesoasoani. Fai mai le finagalo faaalia, o le fono lea na puea ai le tuna ma fasia seia o’o ina mate. 

Ua moni le mau, o le tuna o le sauali’i. ua o’o mai le iuga poo manatunatuga ia o le sauali’i liu tuna. Na gagana ae le tuna ia Sina ao le’i mavae lana toe vaai i le paaga:

“Sina e, a i ai ni ou alofa lou tufaaga ota fofoga, ia toto i se pa Toga, a tupu o se laau lalaga o ni ilitea ma ni tapaau te tali Toelaua ni alofa pe a toli o ni fua e te inumia ta te feiloai le natia, Tofa Sina”

O le mea ua igoa o Lago na fasi ai le tuna ma ua lagolagoa i le toto o le meaola. O le taofi o le na fa’amatala, na toto le ulu o le tuna i le mea ua avea nei ma Malaefono o le Vaimauga ua igoa ia Falefatu. I le o le taofi, o le laau na tupu a’e ai le mavaega o le “NIU”.

Ua tupu talaulau, salalau i le atu Samoa ma le vasa i ona atumotu, ua manatua ai pea Sina ma le tuna. Ui o le tino o le laau, a ua faalia foliga o le tuna i lona fua, e feiloa’i atu ai i le tama’ita’i o Sina. 

 

“Sina e, a i ai ni ou alofa, lou tufa’aga ota fofoga!”

 

Manatu Faaopoopo:

1. O le taofi o le Alii Felela Brother Herman, Tala o le Vavau – Numera 30. Fai mai a ia, o Laloata poo Lelata fo’i na iai Sina ma ona matua o Pai ma Pai. O le taofi o nisi, na tagi saafiafi mulimuli ane le teine o Sina, ina ua lelea lana vaai, ua peiseai o le fotua’i ane o se malama fou o se aso. Ua to’afilemu le mafaufau, a ua faasolosolo misimisi alofa i si ona pologa talu le meaola. 

Na maligiligi ona loimata, ma tagi tautala:

O a’u o Sina le tama a Pai. Na tau a’u pualele ma lafo i le vai. Nata a’ua’u ma tufi pua ai. Aue, ita e, na taia e le apevai”.

2. O nisi o tamalii ma failauga aemaise le nu’u o Taga, fai mai e lei alu atu Sina mai le motu o Upolu, o le teine na ola ae i o latou eleele ma ona matua, ae na faaiu le tuliga o le Vaimauga talu le fefe o le teine. 

O le taofi, na umi se taimi o taumulimuli le tuna ia Sina ina ua mau i Matafagatele, le ala lea o le tele o ni mea vaaia aemaise igoa o ogaeleele, aua sa foliga le tuna pei o se taule’ale’a o loo feumia’i ma Sina ma le fefefe tele o tagata i le meaola, ma na lamalama tele e tane se paganoa e fasi ai le tuna ia mate. 

3. O le tasi mau, o uiga matautia o le meaola ua fai ma talitonuga o tagata, o le sauali’i. Fai mai la le manatu sa lei fasia i ni ‘au’upega, ao ma’a na faaaoga e fetogi ai. E le gata i lena, ae na ao laulaau ma fua o laau oona o le laufanua, tu’i malu ona lafo la lea i le vain a mau ai le tuna. 

4. I le o le auala lea na faatoa toilalo ai le fili ma mate ai, ona toso lea i le aai ma poipoi ai i le eleele ua igoa nei o Lago. 

O to’i ma’a ma nisi ituaiga auupega sa faaaoga i le fasiga o le tuna. 

O le itu na aotele i ai manatu o le au lagolagosua, na toto le ulu o le tuna e Sina i le mea ua ta’ua o Falefatu, lea ua fai ma Malaefono o le mamalu o nu’u e aofia i le ta’u – Vaimauga. 

 

Uiga o Upu: [ua faaaogaina i le faa’aogaina i le tala]

Aotele – tuufaatasiga o manatu, ‘au’au faatasi 

‘au’afa – teu loto, teu i mafaufau 

Tomai – tofa 

‘apoia – afaina ai, fusia faatumuina ai 

Ilitea – ili aloalo matagofie, ili, teuteu lelei 

‘oto – apo, tau, fili, filifili 

Faa’aimamago – faaloloto, faumalo 

Faafatiatama’i – faapito, faa’au’au, faafitauli, 

faaletonu, faalavelave 

Feumia’i – faauo, faanunumi, va’ava’alua

Fesaua’i – ua le iloga, mau eseese, le tasi 

Lauiliu – iloilo, vaavaai toto’a, faavasega, mata’itu 

Lautala – talatalanoa ai, gagana ai 

Le auga – faaleiloga, le tonuga, le aoga, le auala 

Le alofaga – maumautaia, le fealofai’a, leai se avanoa 

Lialia’i – faamaualuga faaalialia, faumalo 

Masaga – faamulimuli ai, faaiu ai iuga 

Matu’u – faaiu i ai, taualua, aotelega

Molio’o – momoli tino, faao’o atu 

Nanamu – manogi, sasala le manogi 

Ponao’o – tagata iloga i aganuu, tulaga aloaia

Pulupululima – fagalima, tausia 

Sa’afiafi – faapelepele misialofa, manatunatu, manatua 

Sa’i ‘ote, oteote, ita, upu toatama’i

Segia le mauli – fefe 

Siita’i – tele naua, lapo’a tele, tele 

Suamili – solopipii, lata i ai, le te’a ese ai 

Tamua – amata ai, muamua, mua’i 

Asaina tapaau – ituaiga o ili aloalo, ili na o launiu 

Tufaaga – vaega, tuuga, inati, faalumaga 

Tuli’ai – faamulimuli ai, faai’u ai, faaleleia

 

Mavaega:

1. “Sina e, a i ai ni ou alofa, lou tufa’aga ota fofoga”

a) upu faamavae o le loto nutimomoia 

e) o saafiafiaga faamavae o ni alofaaga o le mavae

i) e manatua pea e le galo 

 

Faamatalaina:

O le tofa a Mailo Saipele o Vaimauga i Upolu ma le tofa a Taulealeausumai o Safune Faletagaloa i Savaii. 

30 December 2015, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>