Tapu tamaiti lalo 14 tausaga
O lea le laualuga o le tulafono tau fa’aofi o lo’o ua silasila ai nei le malo mo le puipuia mai lea o le fanau mai le fa’atauina o oloa i luga o le auala i le tele o taimi o le po ma le ao.
O se mataupu e le faigofie lea tulaga e pei ona fa’ailoa mai e le Ofisa o le Matagaluega i a Fuimapoao Beth Onesemo-Tuilaepa.
O ni rtipoti o lo’o ua fa’ailoa mai ai se tasi o fa’amaumauga e fa’apea o se tasi lea o atunu’u ua matuai maualuga lava le si’itia ai o fanau i luga o le auala ua o latou fa’atauoina atu oloa i le mamalu o le atunu’u.
I ripoti e pei ona tu’uina atu i le Aso Sa, na tu’uina atu ai ni fa’asalalauga e fa’apea, i le taulaga o Apia mai lava le taeao se’ia o’o ina po, e molimauina pea fanau laiti e feoa’i solo i itu uma o le taulaga ina ia mautinoa ia mafai e o latou aiga ona maua sina fa’asiliga mai lea aso i le aso aua le ola lelei lea e aofia ai le maua ai o se meaai e tu’u i luga o le laulau.
E tele faigata e ono lamatia ai le soifua o nei fanau ao taumafai ai e saili se seleni e tausi ai o latou aiga.
I nai vaiaso talu ai na maua ai le avanoa e faatalatalanoa ai nisi o fanau o loo faatauoloa i le taulaga mai lava i le taeao seia ia o’o na po ma fesootai atu ai i tagata o loo faasuava i lea afiafi.
O le to’atele o nei fanau o lo’o fa’atau oloa solo i le taulaga e 10 tausaga. O le to’atele lava e fa’atauina pusa afitusi, vili taliga, o pulumu fulu nifo ma isi oloa.
E le fa’atulagaina se taimi e mae’a ai ona fa’atauina ai nei oloa aua e tatau lava ona uma lelei ona fa’atauina ae o le seleni maua mai ai e tuuina atu lea i matua.
I le Ofisa o le Faalapotopotoga o Faaputuga tupe a le Atunuu poo le N.P.F. sa faatau savali solo ai pop corn a Meki. Sa ia taua e sau mai le alalafaga o Malie.
O ia ma le isi toalua o loo taumafai e faatau a latou oloa i lea vaega o le atunuu.
“O lea e faatau au popcorn e tai $2 ma e tatau ona taulia uma au popcorn,” taua e Meki, valu tausaga.
“Ou te aoga ae ona o lea ua tuua la’u aoga o le ala lea ua ou sau ai le taulaga e faatau popcorn nei aua le tausiga o si ou aiga.”
O Meki e sau mai i se aiga e toa’iva lona aofaiga.
“I le tausiga si o matou aiga e fesoasoani le isi le isi.”
“Ou te taumafai lava e faatau ia uma lelei au popcorn aua o le itula e 6 i le afiafi ua tatau ona ou alu i le fale.”
Sa faailoa e se tasi o masaga tamaita’i, Mena ma Kalolina ua masani lava e o i le fale i le itula e 10 i le po.
“O au ma lou uso masaga o loo faatau atu i le lautele pusa afi tusi ma pepa vili taliga mo le $2 tala.
“O le seleni e maua e tu’u atu i lima o nai o ma matua pe a o’o le fale.”
“Ma te lē faatau oloa i aso o le vaiaso ona ma te o i le aoga,”taua e Mena.
“A ua o’o loa i le taimi ma te o ai le fale ma lou uso ona faatū lifi loa, o se taavale lava e tū mai ia’i maua o le taavale lava lena ma te o ai le fale.”
“Ua ma masani ai lava. Ia mautinoa iai se taavale ma te agai ai i le fale.”
E oo mai i le taimi nei e leai se isi ua mafai ona talia le fesili poo fea tonu e aumai ai nei fanau nei oloa.
E talitonu le Fofoga o Samoa o matua o nei fanau e iai lava pisinisi o loo aumai ai nei oloa ma faatau e nei fanau i le taulaga o Apia.
I le taulaga o Apia i le po i le nofoaga o loo iai le Marina i Matautu, sa molimauina ai nisi o alo tama laiti e igoa ia Lesi o loo fealuai solo ai, 11 i le po.
Sa fesiligia poo le a lana mea o loo fai i lea nofoaga ae ua leva le po, ae sa tali lea taule’ale’a e lei taitai se po.
“Ua ou masani ai,” taua e Lesi.
“O le tele o taimi ou te alu ai i le fale ua tā le 12 poo le 1 i le vaveao i le faatauina o faasoa ma vai suamalie.”
“O se tasi lea o auala o loo fesoasoani ai nai ou matua.”
“Ua ou masani foi i amioga a I latou e faasuava. E pule lava i latou ia latou tala o le measili ma taua o loo maua mai ai la’u tupe.”
E ui a i lea o nei fanau e iai o latou manaoga poo miti o loo faanaunau iai ina ia ausia i le lumanai.
“E fia avea au ma fuimū ina ia mafai ou fesoasoani i aiga ua aafia o latou fale i le malaia,”taua e Keli.
Mo Mena ma Kalolina e fia avea i laua ma tamaitai leoleo.
Aisea?
E le gata i le fanau o lo’o faia lea galuega na maua le fa’atalatalanoaga ma le tinā ia Siaumanu Loni mai le afioaga Aele o se tasi o loo faapena ona faatauina oloa i le taulaga.
O Siaumau e to’afitu lana fanau ma o se tasi o lana fanau teine sa faapena ona áveina e leoleo i le vaveao o le Aso Lulu i lona aiga.
Sa faailoa e le tina e lei faatau oloa lana tama teine i le 2am i le vaveao ae sa iai i le nofoaga o loo faapena ona leoleo po ai le tama.
Sa fesiligia le tina i le saogalemu o lana tama teine 18 tausaga ona e le asa lava ma le ono aafia ai o le soifua ona o le feaoai i le taulaga ae sa taua e le tina ia Siaumanu, “O la’u tama e amata ona kiliva I le taulaga ae ta loa le 6 i le afiafi ona uma loa lea”.
“E lei iai lava la se faafitauli ua faapea ona aafia ai lana tama teine”.
Sa faailoa e Siaumanu “Ou te lei manao e sau e fai le kiliva i le taulaga e ala lea i le faatauina o nei oloa ae peitai sa naunau lava tama teine e sau I le taulaga e faatau oloa aua le sailia o se tupe e tausi ai le aiga”.
“Ou te lei manao foi e sau ona a sau e faatau oloa nei e pei o pusa afi kusi, vili taliga ma isi e uma lava ona toe nofo faaaoga le tupe”.
I le taimi nei sa faailoa e le tina ua nofo i le fale lana tama teine ona ua uma ona fai iai au nei toe agai mai le taulaga.
Sa faailoa foi e le tina e na te lagolagoina le tulaga lea o le faasa ona faatauloa le fanau ona e leiloa lava mea e tutupu mai ae peitai a le faatauina nei oloa e leai se seleni e tausi ai le aiga.
“O lenei soifuaga a le galue le tagata e leai se mea o le a ola ai aua e manomia lava le tupe e faatino ai soo mea a le aiga faapea ai ma faalavelave a le nuú ma Ekalesia”.