Malelega a le Ao o le Malo mo le sisigafu'a Amerika Samoa 2017

By 17 Aperila 2017 Ao le Malo o Samoa Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi Efi 30 April 2017, 12:00AM

Tatou te faafetaia le alofa o le Atua ua tatou aulia mai lenei taeao i le soifua laulelei. 

Faafetai i le Ta’ita’i o le Sauniga Lotu ua muamua le taulaga i Matautu-aai e sufi le Atua i lona alofa ma lana pule faasoa. 

Faafetaia fo’i le alii Kovana ma le Sui Kovana ma le faigamalo a Amelika Samoa ona ua lautogia a’u e fai se upu i lenei taeao faitauina o le Malo ma tagata o Amelika Samoa.

E lē lau maua avanoa faapenei e lauga ai ia se Sui o se isi Malo i aso faapitoa o le isi Malo.  

Ma o le mea fo’i lea ou te lē utuvai tofo ai i lenei faaaloalo maualuga,

Fai mai le lauga a se tasi Tamā o le atunuu, “Samoa, sa ou asiasi i le tulu’iga o LagĪ ma Sa  Lefe’ē e samo ai se faalumaga auā le taeao lenei”.

Sa ou samo i le Tusi Paia ma o loo fai mai le Salamo 137: 5-6

“Ierusalema e, afai e galo oe ia te a’u,

Ia galo lava i lo’u lima taumatau;

Afai ou te lē manatua oe,

Ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu,

Pe a lē faasili Ierusalema

i mea uma ou te fiafia i ai.”

O le fesili, o ai Ierusalema?  O Ierusalema o le nuu, o le tofi, o le ‘ele’ele, o le tua’oi, o le tala faasolopito, o le tu ma le aga, o le gagana.  Le gagana lea fai mai le faitau a le Tusi Paia, “afai ou te lē manatua oe, ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu”.

E matuiā le faa’upuga, “pe a ou lē manatua oe, pe a le faasili Ierusalema i mea uma ou te fiafia i ai, ia pipii  a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu”  aua o le uiga, ia fano le gagana ma ia lafoa’i le fe’au e limata’ta’iina ai le mafaufau ma le agaga.

Mai fea le fe’au?  Mai Lē afua mai ai le tofi ma le faasinomaga – na te momoli mai le fe’au i le mafaufau ma le agaga ona faaali lea e le laulaufaiva. O la e fai mai le Tusi Paia na talanoa mai le Atua iā Atamu ma Eva, talanoa mai le Atua iā Aperaamo, talanoa mai le Atua iā Mose - i le ā le gagana?  I le gagana Eperu. E manino mai, e fia talanoa le Atua i tagata Eperu i le gagana Eperu.  E fia talanoa le Atua i tagata Maori i le gagana Maori.  E fia talanoa le Atua i tagata Samoa i le gagana Samoa.  Aua o lana meaalofa totino lea i  atunuu ta’itasi ma ona tagata.

Ae faapefea le laufanua?  Ae a la e fai mai mātua, “o Samoa e pau mai Saua pau mai Analega”.  E ‘anoa le laufanua pe afai e te iloa le tofi ma le faasinomaga o le laufanua, pe afai e te iloa le ‘ele’ele faapea ai ma lona tua’oi.

Atili ona faamautūina le tofi, le faasinomaga ma le tua’oi, ona e māfua ona faaigoa le ‘ele’ele o le fanua, ona o le ‘ele’ele o la e tanu ai le fanua o lou tinā faapea ai  lou pute.  O molimau ola ia o le tofi, o le faasinomaga ma le tua’oi.

Ma o le ala fo’i lea ua maualafia ai na fai atu sa’u upu i lenei taeao faitauina, aua e ui ina ‘ese’ese faigamālō, ae ua lē avea lenā e vaevaeina ai le tofi, le faasinomaga ma le tua’oi o tagata Samoa.  Pei ona fai mai le ‘au matutua, o lau o la’u, o lou o lo’u, ona e tasi le ‘afu’afu e āfua mai ai, tasi le gagana,tasi le tofi, tasi le faasinomaga.  Auā o Samoa e mai Saua se’i pa’ia Analega.

Sa ou asiasi i le mau tuufaasolo a mātua, i le tapu e puipui ai le tua’oi o le tofi ma le faasinomaga.  Fai mai mātua, “e le laa le uto i le maene, e le sopo fo’i le sami i le lau’ele’ele”.  O le faafitauli aupito sili lea o loo feagai nei ma aiga, malo ma ekalesia, o le sopotua’oi.  Ua sopotua’oi fanau i mātua, ua sopotua’oi le puletua i le pule, ua sopotua’oi le tagata i le Atua.  

O le uiga o le upu “mala matuā’ o le malaia e maua mai le fetuu a mātua. O se tasi o mau faavae o le aganuu a Samoa, o le manuia e maua mai le faamanuiaga a mātua. Ma a maua lenei faamanuiaga, e faasolo atu sosia o lena faamanuiaga i aiga, nuu, malo ma ekalesia. 

E ao fo’i ona aafia i le sopotua’oi le lape o mātua.  O loo faamaumauina i fuainumera a le Malo le sauāina e tamā o tinā ma fanau.  Le afaina o fanau i le tuulafoa’i ma le tuufau e mātua. 

O se molimau malosi o le solo o le falute, o faamaumauga a le Facebook - ua leai se vafealoaloa’i ma ua leai se tapu o le tua’oi. 

E fia fai se tala i le molimau a mātua i le tua’oi e tapu ma mana. O le faatau i le lauga i le va o Pāsia o Safotulafai ma Lofipō o Sale’aula i le vaitau o le Mau ina ua lafo le lauga iā Pule (Savaii).  Na amata mea Lofipo i le faapea atu, “Sia, lauga oe”.  Tali mai Pasia, “Po, lauga oe”.  Ona faapenā lava lea ona fealoaloa’i se’ia oo ina malie mai Pasia na te faia le lauga.  Faatusatusa le faaaloalo lea ma le gagana lea ua fai ai  le faatau i nei onapō.

Ua sopotua’oi le tagata i le Atua

E māfua iseā le mala lea ua tula’i mai i le si’osi’omaga?  E māfua ona ua sopo tagata i le matafaioi a le Atua. O le Atua o le āfuamea.  O Lē na faia le lagi ma le lalolagi.  O le lalolagi o lana meaalofa i tagata. 

O le meaalofa na aumai e faaaogā tatau mo le manuia o tagata, ae le’i aumaia e faataugā ma faainaelo i ai talu ai le tu’inanau ma le faumālō.  Auā ua avea lenei soonafai ma le faumālō, ua matuā afaina ai le tau.  Ma ua valo’ia e saienisi, afai e lē fo’ia le faafitauli o le tau, e au ina fano le lalolagi.

O tapu sa puipui ai le vafeagai ai o le Atua ma tagata

I le tatou gagana lauga, tatou te tautala soo i sa o Manuvao.  O Manuvao o le Atua o le vao.  E ao i le tagata e oia le vao pe ta le laau ona mua’i fai le taulaga i sa o Manuvao.  Ua lē toe faia lea taulaga.  A o se tasi lea o molimau e lē se Atua le tagata;  o le tagata ua na o se tausimea o le meaalofa a le Atua i tagata, o le lalolagi lea.

O le molimau o le faatalatalanoaga a le Atua ma le tagata, e te maua mai lea i le a’e o le palolo.

E faitau e tagata ia aga a le masina, e ta’u mai ai le vaitau e a’e ai le palolo.  A oo ina ta palolo, e lagi le sula “Fanau mai! Fanau mai!”  O lona uiga e ta’u mai e ‘upu o le sula, o loo latou  iloa o loo a’e le palolo ma tuufua. 

O lea ua faamaonia e saienisi le a’e o le palolo ma le tuufua.  A o le fesili, faapefea ona iloa e tagata Samoa talanoa i le masina ona iloa ai lea o le vaitau e a’e ai le palolo?  Faapefea ona iloa e tagata o lea e tuufua le palolo?   E māfua ona sa malupuipuia tua’oi o le faatalatalanoaga i le va o le Atua ma o tatou mātua.

Ola ma le Oti

O se tasi o tima’i malosi a mātua i fanau, ia e iloa ola ma ia e iloa oti. 

O se tasi o faailoilo o le tua’oi o le ola ma le oti, e te maua mai i upu ma tāga o sula o maliu. E ‘ave le faamuamua i le ola aua o la e fai mai ia upu ma taga o le sula, “Le Atua, ua e ‘ave le tagata ae lē afaina auā e mafai fo’i ona ou fau le isi tagata”. O lona uiga ia tatou ave le mua i le ola.

Fai mai se tasi tamā sa na ia faafailele a’u, le tōfā ia Soifuā Nese, o aso anamua, a oo ina ua malomaloā le soifua o se tagata iloga o le nuu, ona fale’esea lea ma tofia tagata faapitoa e ō e tausi le gasegase i le fale’esea.

E māfua ina ia puipuia mea ane ua afaina le mana. Ina ne’i mea ane e tūgā le gasegase ma aliali mai ai ni mea e ono faalumaluma tagata. O le agaga ia taofiofi se mea faapea e tula’i mai i totonu o le lotoifale o le aiga – ‘aua ne’i pua’ina i fafo. 

A e oo fo’i i le tagata gasegase e i ai lana fe’au tāua, o le a’oa’oina lea o ē tausia lona gasegase i aga ma amio e faafeiloa’i ai le oti. Ma maua ai fo’i ma le avanoa e faamatala ai e le gasegase le tofi, le faasinomaga, le tua’oi i le ‘au gāsese ma le au tausi ma’i.

E fā’i la o le mau, a o lou olaina o le mau. Ina ua lamalama faai’u le soifua o le toeaina o Soifuā Nese, ona faatonu lea o tama e fau lona pusaoti. Ina ua mae’a ona avatu lea o lona pusaoti ua tuu i luga o le laulau i le ogatotonu o le fale.

A alu ane lava le tagata i le auala e fia talanoa i ai Soifuā ona valaau lea “afe mai se’i fai se ta ti pe afe mai e taumafa se sua o le aoauli.”

A mae’a ona fai atu lea o le toeaina. “Sau la ta o se’i o ta matamata i lo’u pusaoti.”  Ona ō atu lea faamatamata ma fesilisili mai, “e ā, e manaia lo’u pusa?” A uma lenā, ona nofo lea ua tatala le pusa. Ona oso lea i totonu ma ta’oto ai ma fai mai. “O le ā sau vaai mai, e matuā fetaui lelei si tama ma le pusa; e tautamalii le tama, a ea?”

O le fesili, o le ā le fe’au lea e mmoli mai? O le fe’au muamua, ua ou sauniuni e faafeiloa’i le oti. E lē o se mea e amo pe fata auā o le oti o le ‘avefe’au a le Alii, e ao ona tatou talia ma le to’afilemu ma le faaaloalo. O le uiga tonu lea o le tima’i a mātua, ia e iloa ola ma ia e iloa oti.

Na tuai ona maliu le toeaina, ae ina ua valaau le Atua ia te ia, ua soo ia itu e fa o Samoa i le tala’ave i le faaafe a Soifuā Nese le tamaloa Falealupo.

 

FAAIUGA:

Ua lamalama faai’u le lauga.  O le a taualuga le faasoa i upusii o le Salamo.

“Ierusalema e, afai e galo oe ia te a’u,

Ia galo lava i lo’u lima taumatau;

Afai ou te lē manatua oe,

Ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu,

Pe a lē faasili Ierusalema

i mea uma ou te fiafia i ai.”

O le ute ma le aano o le atunuu ma le malo o Samoa, o le tofi, o le faasinomaga, o le gagana, o le tu ma le aga ma le tua’oi. 

Afai e galo le tofi, le faasinomaga, le tu ma le aga, ia galo lava i lo’u lima taumatau   Afai e galo le gagana, le tala faasolopito ma  le tua’oi, ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu, pe a lē faasili Samoa i mea uma ou te fiafia i ai.

Lau afioga a le alii Kovana, i lau tusi valaau, o loo e moomia se faasinoala mo tupulaga i le aga’i atu i luma.

 

Ma le faaaloalo, o la’u faasoa lenā mo sou alo ma sa’u fanau. 

 

Ia manuia le faamanatuina o le Sisigafu’a a le malo o Amelika Samoa!

By 17 Aperila 2017 Ao le Malo o Samoa Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi Efi 30 April 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>