Manatu O Le Fa’atonu

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 28 May 2016, 12:00AM

Tuala Falenaoti: “Ae peita’i-o le a le mea ua tupu ae o lea ua loa ona lomia faasalalau e le Samoa Observer le mea moni.” 

Tuilaepa: “O ia mea sa le tatau lava ona faaalia faalaua’itele. O le faafitauli e faapea o le Samoa Observer o loo faafoe e vale.”

O le Asō, ua matou lomia ai ma faasalalau le faaauauina o le tala o se manatu o le faatonu e lima ona vaega. Ina ia mafai ai ona  outou silafia le faatulagaina atoa o mea na tutupu, matou te fautuaina outou ina ia faaauau pea ona outou faitau i ai i le isi lua aso. 

Ina ua tuuina atu e le itu tete’e lana finauga, sa talosagaina e le loia o Harry Schuster le faamasinoga ina ia faaleaogaina le moliaga e faasaga i lana paaga. O lana finauga e faapea ua le mafai ai e le vaega o loo gafa ma le tagi ona faamaonia- na iloa e Jin Jipei o le tusi folau Samoa i Sisifo lea na ia faatauina ma faaaogaina, e le faatagaina e le tulafono.  “E leai se molimau na tuuina atu e le vaega o loo gafa ma moliaga e faaalia ai e i ai se vaega a le itu tete’e i le tuuina atu o lea tusi folau,” o le faaaliga lea a Mr. Schuster i le faamasinoga. “I lona mafaufau, o lona manatu e aloa’ia le tusi folau. Afai e mafai ona ‘ou toe faaopoopo atu-ua matua mamafa moliaga o le itu tete’e. E na o le $100 le tau (mo se tusi folau Samoa.)”  Na ia ta’ua le $US3,000 lea na lipotia na totogi e lana paaga mo lona tusi folau i Tonga. 

Sa na ta’ua le $US3,000 lea na lipotia e faapea na ia totogi mo lona tusi folau i Tonga.

O le tasi itu, o le finauga a le loia e faapea atonu e “faavalevalea” le itu tete’e ma le sau i Samoa i Sisifo pe a na faapea na te iloa o le tusi folau o le a na faaaogaina e le aloa’ia faaletulafono.  O le mea moni, o le finauga a Mr. Schuster e faapea o le tusi folu sa i ai se “numera aloa’ia” lea e mafai ai ona aloa’ia lea pepa i le tagata na te faaaogaina.”O le tali atu-sa teena e Potoa’e Tanielu sa gafa ma moliaga. Fai mai lea tamaitai- o le tusi folau na faatau e le itu tete’e o loo faalia ai se igoa sese lea ua faaalia ai –sa na iloa lelei lava e ono mafai ona le aloa’ia faale-tulafono. Sa na faailoa atu foi e faapea o faamatalaga molimau ua uma ona tuuina mai i le Faamasinoga-ua faaalia ai e faapea na ia iloa lelei lava e ono mafai ona le aloa’ia faale-tulafono. 

Na ia faailoa atu foi e faapea o faamatalaga molimau ua i luma o le faamasinoga ua faaalia ai” e faapea ‘na maua e le itu tete’e lea Tusi Folau i Tonga e ala i ni tulaga masalomia.  Na teena e Lana Afioga Tagaloa le mau a le itu tete’e- fai mai “o le tulafono e faapito lava i le tagata ua agavaa na te maua se tusi folau ma le tagata na te faaaogaina.” Fai mai a ia e leai se moliamu ua i luma o le faamasinoga e faapea na iloa e le itu tete’e o lea tusi folau e le aloa’ia faale-tulafono, ae I ai lava molimau e tusa ai ma lea tulaga e iloa ai lona itu e ese ai. 

O se tasi o ia mea o le ofo atu lea e le itu tete’e”o se mama auro ma isi lava mea i se alii ofisa tau femalagaiga” i le malae vaalele ma talosagaina o ia ina ia faataga o ia e nofo, i le taimi na faailoa ane ai ia te ia o lea tusi folau “e le lelei.”  Ia manatua foi, sa faailoa atu e Lana Afioga le musu o le itu tete’e e faailoa atu le tagata lea na ia faatau mai ai le tusi folau, se’ia vagana ai lona ta’ua o ia i totonu o se tusi e faapea o “Mr Chan.”

Ina ua tula’i o ia e fai lana molimau-sa teena e Jin Jipei e faapea sa taumafai o ia e faase’e se alii ofisa tau femalagaiga I se “mama auro” ma isi mea. “ Fai mai a ia-o le taimi na tuuese ai o ia e se alii ofisa tau femalagaiga ina ua fesiligia le tulaga aloa’ia faale-tulafono o lona tusi folau-na una’ia o ia e se tasi e ave lana mama auro i le alii ofisa. Fai mai a ia sa mulimuli ane ona faailoa atu ia te ia o le faiga masani lava lea i totonu o Samoa..O lea alii ofisa o Siapo Pese. Na ia ta’utino muamua e faapea o ia ma Jin Jipei sa talanoa faa-Peretania i le malae vaalele i le po na taunuu mai ai Jin Jipei. O le taimi lena na “talosagaina ai e Jin Jipei lana fesoasoani,” o le faaaliga lea a Pese i le faamasinoga. Ae ui o lea, o lenei mau sa teena e Jin Jipei. “Na e fai ia Siapo:’Fesoasoani mai ia te a’u alii ofisa?”o le fesili lea a Lana AFioga ia Jin Jipei.

 “Leai,” o le tali lea a Jipei. Na ia teena foi lona fesili ia Pese i le Gagana Peretania pe o le tusi folau sa na faaaogaina o loo lelei. E tusa ai ma le tagata e le o iloa o“Mr Chan,” sa faailoa atu e Jin Jipei i le faamasinoga na te le iloa lelei o ia.  Na la fetaui e ala i se masaniga, o lana faaaliga lea. O se feiloaiga puupuu lea na faailoa atu ai e “Mr Chan”ia te ia o ia e nofo i Tonga, ma e mafai ona ia maua mo ia se tusi folau Samoa i Sisifo mo se tupe e “$US4,000.”

I le faagasologa o le faamasinoga-sa tuuina atu e le itu tete’e ni fautuaga e faapea o nisi o faamatalaga molimau na tuuina atu e le vaega o loo gafa ma moliaga-atonu e le’i maua mai i se tulaga aloa’ia faale-tulafono. E aofia ai le tusi folau Saina o Jipei ma se tusi na ia lipotia ua uma ona ia auina atu i le Ofisa o le Amapasa a Saina.

Ina ua fesiligia e le loia lagolago a le itu tete’e o Leulua’i Tasi Malifa pe na faailoa atu ia te ia e Leoleo o lona Tusi Folau Saina o le a faaaoga e faasaga ia te ia i le faagasologa o taualumga o loo fai nei, fai nai Jin Jipei e “Leai”. Sa fesiligia foi pe ua faailoa atu ia te ia le tusi na ia auina atu i le Amapasa a Saina-o le a faaaoga e faasaga ia te ia i totonu o le faamasinoga, ae fai mai foi o ia: “Leai.” Sa faailoa atu e loia a Jin Jipei i le faamasinoga “matou te le o lu’iina le ono mafai ona talia o faamatalaga molimau ae matou te talosagaina le faamasinoga ina ia faaaoga le mamafa talafeagai e tusa ai ma nei mea moni.”

O lea faamasinoga e tolu aso na fai ai. Na faataatia e Lana Afioga lana faaiuga. Ma o lena taimi-na aliali mai ai se Pepa Samasama a le Kapeneta”. O totonu sa i ai se ata o se fe’au aloa’ia sa auina atu i matagaluega uma lava a le malo; o loo fautuaina ai e faapea o le a tuuina atu e le palemia sa saunoga faa-Minisita i le tauaofiaga e soso’o ai a le Palemene.

Sa faailoa mai foi e lea pepa e faapea o le Komisi Su’esu’e i faiga pi’opi’o tau tusi folau-ua mae’a lana suesuega ma o lana lipoti ua taunuu atu. Fai mai lea lipoti ua “faamaonia e le Komiti le i ai o se tulaga mata’utia i le Matagaluega Tau Femalagaiga” faatasi ai ma le tele o mea faaletonu ua leva ona tulai mai totonu mo se taimi umi.

 “Ona o lenei tulaga e le mafai ona faafitia e faapea o tusi folau Samoa sa tuuina atu i nisi e le o ni tagata-nuu o Samoa i Sisifo.O loo i ai se masalosaloga tele e faapea o loo auai ni tagata faigaluega o le Matagaluega Tau Femalagaiga, o nisi o i latou ua uma ona faamalolo.” Ma ona soso’o ai lea ma le sau o le vaega tau faasee: “O loo i ai se fuafuaga mo le Palemia ina ia ofo atu se lipoti i le Palemene i lana tauaofiaga e soso’o ai e ala i se saunoga faa-minisita.”

I lea la taimi-o lea ua manino mai le fe’au. E faapea o se saunoga faa-Minisita o le a taofia ai le Tulafono Tau Faaofi o Teugatupe Faafaigaluega i Fafo ma faiga pi’opi’o tau tusi folau-mai le talanoaina i totonu o le Palemene. O le ulutala o le itualu i luma o le Sunday Samoan o le aso 15 o Iuni 1997 e faitauina faapenei: “E leai se talanoaga o faiga pi’opi’o tau tusi folau e pei ona mafaufauina.” 

O le tali mai a tagata lautele ua filo faatasi ai le faatiga ma le le fiafia. Ina ua faataatia i luga o le Laulau-a-fono i totonu o le Maota-sa matua lē lagona ai lava -se talanoaina o faiga pi’opi’o tau tusi folau, ma sa tapā e le Itu Agai le talanoaina faalaua’itele o lea mataupu –ae sa teena. Sa tumau pea ona le gaoioi le malo, ma o le Sui Palemia o Tuilaepa Sailele sa matua musu lava. Fai mai a ia-e le fia talanoaina e le malo lea mataupu, piliota. Sa finau pea o ia:”E leai se aoga e aumai ai nei mea (i totonu o le Palemene).

E leai se taimi na faataga ai e le malo le faatau atu o tusi folau.” Sa fai mai foi o ia: “O le mea e tatau ona vaai i ai le Fofoga Fetalai –o pepa ma faila a le malo o loo ia te ia i le taimi nei. O le vaega tau atunuu mamao o lenei mataupu- e le tatau ona aumaia i totonu o le Palemene-ona e leai se aoga.  

“E faatoa mafai lava ona talanoaina e le Palemene lea mataupu pe a mae’a suesuega a Leoleo.” Ae peitai-e o’o lava i ana paaga i totonu o le Kapeneta-sa le fiafia i ai.O se tasi o i latou o le Minisita o Galuega o Le’afa Vitale. Sa tete’e i lea tulaga. Na tulai o ia ma talosagaina le Fofoga Fetalai ina ia talia “tuuaiga uma, faamatalaga molimau ma lomia e uiga i le faatauina atu o tusi folau i totonu o Hong Kong, mo le talanoaina e le Palemene.”

Ae ui o lea, sa tumau pea le musu o Tuilaepa. E le fia to’ilalo i se finauga. Sa toe tulai faafuase’i ma folafola atu e faapea e tumau pea lana tete’e, ona toe taamilo mai lea i le Samoa Observer, ma fai mai: Maumau pe ana fesili mai le Samoa Observer i le malo e uiga i faiga pi’opi’o tau tusi folau-semanu ua ta’u atu ia i latou le mea moni.”. A’o le’i nofo o ia i lona nofoa, sa tulai le Faipule o le Itu Agai o Tuala Falenaoti ma faauilavea: “Ae peitai-o le mea o loo tupu e faapea ua leva ona lomia faasalalau e le Samoa Observer le mea moni. “E le mafai ona toe teena le faatauina atu o tusi folau a Samoa i Sisifo i atunuu mamao i ni tau maoa’e.

Ona ia faatuina loa lea ia faataga faiga pi’opi’o tau tusi folau ina ia talanoaina e le Palemene

Ae peitai-o lea tulaga ua na ona faatetele ai o le manatu o Tuilaepa lea ua toe tulai ma faailoa atu lana tete’e.  “O ia mea sa le tatau ona faalaua’iteleina, o lana finauga lea. “O le faafitauli ona o le Samoa Observer o loo faafoe e vale.” 

O le Vaega 4 o le manatu o le faatonu Taeao, “O le taunuuga, na manumalo Tuilaepa

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 28 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>