Fa’alautele le olaga a’oa’oina i Iapani

By Ilia L Likou 25 March 2018, 12:00AM

E to’atolu tama fanau o le atunu’u o le a mafai ona fa’aauauina a latou a’oa’oga i Iapani i le 2-3 tausaga.

E aofia ai Robert Bartley, Maria Sang-Yum ma Julian Wong-Soon.

E ese’ese uma Iunivesite i totonu o le atunu’u lenei o le a fa’alauteleina ai lo latou malamalama i mataupu o lo’o ua agava’a ai ma i ai lo latou tomai.

E pei ona silafia ai le tele o fesoasoani mai lenei atunu’u mo le malo o Samoa e le gata i avanoa mo a’oa’oga ae o le foa’i mai so’o se vaega e fesoasoani ai i le fa’aleleia o aoga, o fa’alapotopotoga ma le malo.

E ripoti na tu’uina atu muamua, o lo’’o ua sainia nei e le Malo o Iapani  ma le Aoga Tulaga Lua a Solosolo se feagaiga e mafai ai ona fa’aleleia la latou faleaoga.

O le tau fa’atatau o lea fa’amoemoe e tusa lea ma le SAT $281,326 ma na sainia lea i le va o le Amapasa a Iapani i Samoa nei Maugaoleatuolo Shinya Aoki ma le Peresitene o le Aoga i a Tufeao Fanolua.

I nisi o ripoti i le agalelei mai pea o Iapani i Samoa  , ua mafai nei e Samoa  ona maua se feasoasoani pitosili ona mana’omia e $6.72miliona.

O lea fesoasoani sa mafai ona faia ai se sainigalima a le ta’ita’i o le malo o Samoa, Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le Amapasa o Iapani i Samoa, Maugaoleatuolo Shinya Aoki e tu’uina aloa’ia mai ai i le malo o Samoa i le aso ananafi.

 O le tau aofa’i o lenei tupe fa’ameaalofa e tolu miliona pe a fa’aliliu i le tupe Iapani (Yen) ae $2.8miliona pe a fa’aliliuina i le tupe amerika.

O lea fesoasoani ua fa’amoemoe e fa’aleleia ai  le tamaoaiga ma agafeso’otai a Samoa.

Sa fa’aalia le agaga fa’afetai ale ali’i palemia o Tuilapea i tagata nu’u ma le malo o Iapani.

“O lenei foa’i o le a faʻaaogaina e faʻatau ai le tele o masini lomitusi mo le Matagaluega a Aoga lea o le a suia ai masini lomitusi tuai lea sa faʻatupeina e ala i le fesoasoani muamua mai le malo o Iapani i le 2001,” o le saunoaga lea a Tuilaepa.

“O nei masini o le a mafai ai ona fa’atino mo le tele o mea gaosia ma o le a faʻaleleia ai ma avanoa i matāʻupu aʻoaʻoina ma puna’oa faʻafaiaoga, ma suʻesuʻega ma faitau tusi.”

  Sa ta’ua fo’i e Tuilaepa ua tele ni fesoasoani mai le malo o Iapani ua mae’a ona sainia ma le malo o Samoa i tausaga ua mavae auāle fa’aleleia atili ai o nisi o vaega eseese e aofia ai le vaega o a’oa’oga, vaega o le suāvai, fa’apea ai le vaega o soifua maloloina ma isi.

“O lea fo’i ua fa’amaonia mai i lalo o le Polokalame Faʻale-tamaoaiga a le Iapani ma Sosaiete e US$1.8miliona le tupe ua fa’amaonia mai talu ai nei mo mea tau fomaʻi ma e tatau ona aloa’ia i le PALM8 Summit i Tokyo i lenei tausaga,” o lana saunoaga lea.

“Ua tele fo’i fa’amanuiaga ua maua e le malo o Samoa e ala i polokalame faʻapitoa a Iapani mo le felagolagoma’i, ma matou te tulimata’i atu i se faiga paʻaga faifai pea ina ia faʻaleleia ai matou atinaʻe.

"O lea e fa’afetaia ai le Amapasa o Iapani ona o nei fesoaosani, o le a tulimata’i atu pea le fa’aauauina o le faiga pa’aga vavalalata ma matou te fefa’asoaaʻi pea ma le Malo ma tagata Iapani."

E tusa ai ma le pepa o fa’amatalaga mai le Ofisa o le Palemia ma le Kapeneta, o lenei tupe faʻaalu e tatau ona saofagā i le "ausiaina o aʻoaʻoga maualuluga na tuʻuina atu i lalo o le faʻavae o le Taʻiala mo le Atinaʻeina o Samoa 2017-2020."

"E le gata i lea, o lenei saofaga o le a fesoasoani i le fo’ia o lu’itau tau atina’e a Samoa i le Vaega o Aʻoaʻoga, e ala i le faʻaleleia o le tulaga ma le lelei o auaunaga o lomitusi.

"O lenei masini o le a mafai ai mo le tele o mea e gaosia ma faʻaleleia ai le gafatia ma le faʻaogaina e tamaiti aoga ma faiaoga o matāʻupu aʻoaʻoina, suʻega a le atunuʻu ma tusi faitau.

“Ua talia fo’i e le malo o Iapani isi avanoa e galulue faʻatasi ai ma le Malo Tutoʻatasi o Samoa, ma le manatu e faʻalauteleina le faʻatulagaga o le atinaʻe o le atinaʻe. "

E le’i gata ai le tele o fesoasoani i le amataga o lenei tausaga mai Iapani mo Samoa, o se toe tepa ai  i le masina ua tuana’i lea na foa’i ai nisi o meafaigaluega mo le Fuimu.

O lea fa’amoemoe o se  fiafiaga tele lea i le Matagaluega a le Fuimu aua o lea o le a maua  ai se isi fesoasoani mo le fa’afaigofieina ai o la latou galuega i le mafai ai lea ona maua nisi ta’avale fuimu mo i latou.

E lima ta’avale fuimu lea o le a le  toe mamao ona taulimaina lea e le Matagaluega o Fuimu ma o le agaga fa’afetai na fa’aleoina e Lelevaga Faafouina Mupo  i le Amapasa o Iapani-i-Samoa nei , Maugaoleatuolo Shinya Aoki  ona o lea fesoasoani taua.

E tusa ma le US$88,819 (T$211,200) lea ua fa’amatu’u mai mo lea fa’amoemoe taua aemaise o le fa’agaioiina atoa mai o  loli nei mai Iapani.

O se  tasi lea o fesoasoani tele mai le malo o Iapani mo le Samoa ma o lea so’otaga vavalalata o atunu’u nei e lua o lo’o ua fa’aauaiina pea e o’o mai le taimi lenei.

E pei ona silafia ai foi, o le tausaga e 2016 na fa’amaonia ai e Samoa le fesoasoani a le Malo o Iapani e fa’atauina ai ni masini mo togafitiga o oloa po o nifo, e aofia ai ma le ta’avale mo togafitiga, ma ua i ai ma le tautua o auaunaga vave fa’aneionapo o tamaiti aoga o Samoa.

O ia meafaigaluega ua faatotoga ai le Falemai Nifo i Motootua.

E ono nofoa, o masini e tao ai meafaigaluega, o le fa’ata ma le taavale ua fa’atotogaina i masini mo togafitiga o fanau na tauaaoina e Iapani.

I le saunoaga a le Afioga le Minisita o le Soifua Maloloina ia Tuitama Leao Dr Talalelei Tuitama, na ia fa’ailoa ai o le tausaga e 2003, na amata fuafuaina ai lenei fa’amoemoe peita’i o le lu’itau tele na feagai ma le auaunaga ona o le fese’eta’iga o lona Ofisa e mafua mai i le toe fausia o le Maota Gasegase Fou i Moto’otua.

“Na o’o lava ina siitia atu le i si vaega i Leufisa, fesi’ita’i atu ai ma masini ma tele ina fa’aleagaina ai,” o le saunoaga lea a Tuitama.

“Ina ua mae’a le Falema’i Fou, na mautinoa ai ua leai se avanoa o lenei auaunaga i le Falema’i fou, Mulimuli ane i le 2004, na si’itia mai ai loa i le fale lenei sa avea ma Acute 8 pe taofia ai foi gasegase.” “E le’i faigofie le fetu’una’iga o lenei fale e avea ma falema’i o nifo/fofoga ina ia mafai ona faia se auaunaga saogalemu ma ia tusa ma aiaiga fa’aletulafono o lenei auaunaga. Ae na mafaia ona o le lototetele o le aufaigaluega i le fesoasaoni mai o le Atua. O le manulauti ma le fa’amoemoega maualuga, fia fausia se Falema’i Fou (Dental Hospital) mo Samoa, ma e talitonu e mafai ona ausia lea tulaga e le Malo Samoa po’o Iapani foi.”

O le fa’alapotopotoga a le JICS (Japan International Cooperation System) ma le Kamupani a le Morita na latou fausia nei meafaigaluega, i le mae’a ai o lenei galuega na muai tatalaina e lana Afioga le Palemia o Samoa ia Tuilaepa Dr Sailele Malielegaoi, mo le siakiina o ona oloa (tulou).

O le talosaga mo lenei fesoasoani na tu’uina atu e le Pulega o le Falema’i Nifo i le Matagaluega o le Soifua Maloloina, ma talosagaina ai loa le fesoasoani a le Matagaluega o Tupe lea ua tali mai ai Iapani.

Ua tatala aloaia lenei maota mo so’o se tasi o lo o gasegase i oloa, mo le siakiina ina ia mautinoa o lo o atoatoa lona soifua maloloina.

Na momoli le fa’afetai fa’apitoa a le Minisita i le Ofisa Sili o Pulega o le Va i Fafo ia Peseta Noumea Simi, fa’apea le Pulega o le Soifua Maloloina fa’apitoa i le Malo o Iapani, auᾱ o le manulauti a lea Malo, ia ausia le 20 o oloa o so’o se tasi ua i le tausaga 80 aga’i i luga, a’o soifua pea.

I le masina ua tuana’i na faimeaalofa mai ai foi Iapani  mo le auaunaga tineimu a Samoa.

O lea fesoasoani, e aofia ai loli fuimu e lua, ma le ta’avale mo gasegase fa’apitoa mo le auaunaga a le Pulega o Tineimu ma Fa’alavelave fa’afuase’i.

E le o le ulua’i taimi lenei ua agalelei ai le Malo Iapani mo Samoa, o se fesoasoani e unaia ai le tulaga lelei o le tautua a le Tineimu mo ana galuega fa’atino i aso ta’itasi.

Na momoli le agaga fa’afetai o le afioga i le Minisita o le Pulega o Tineimu ia Tuilaepa Dr Sailele Malielegaoi ona o lenei fesoasoani, ma ia faailoa ai, o le pine fa’amau lenei o le amanaia ma le fa’aauauina pea o le aga alofa o uso a tuaoi o Samoa i auaunaga ‘ese’ese i le atunuu.

I le saunoaga a lana Afioga le Amapasa o le Malo Iapani i Samoa le Susuga ia Shinya Aoki, na ia fa’amauina ai o le tausaga e 2015 na umia ai e Iapani le talosaga a Samoa mo le Tineimu, e o’o mai i le taimi nei, ua sologa lelei pea fesoasoani a lona Malo, mo le Tineimu.

“Ua ofoina e Iapani le ta’avale fuimu e tusa lea ma le 30 mita le apefa’i e fesoasoani ai mo i latou e mana’omia fesoasoani ma fale tetele e tatau ona o’o i ai le suavai mo le tineia o le malaia, o le loli mo le tane vai, e aofia ai ma le ta’avale e tu’uina ai gasegase fa’apitoa ma manu’aga ogaoga.”

Na ta’utino foi Malo e lua o le a fa’aauau pea lenei fesoasoani i le lumana’i ma le faigapa’aga mo le manuia o nai o tatou tagata.

Na fa’aiu lenei sauniga i le fa’ata’ita’iga o ia ta’avale ma o latou matafaioi tauave, i le fa’amalumaluga a le aufaigaluega a le tineimu, i lumᾱ maota o le maota o Malo i FMFM II, Matagialalua.

O i latou foi o le a galulue mo nei ta’avale o i latou ua mae’a a’oa’oina i le tomai fa’apitoa, ma o le a gafa foi nisi o Inisinia mai Iapani ma le mata’ituina ma le fa’aleleia o nei ta’avale pe a o’o ina fa’aletonu i le lumana’i.

I le saunoaga a le Alii Palemia e fa’afetaia ai Iapani le foa’i i se taavale apefai ma le taavale tane vai na ia saunoa ai e fa’apea ; 

“O se tasi nei o taeao fou ma o se matatia I talafaasolopito ua mafai ona ausia e le Puelga talu ona faavaeina mai aua o le aso u aula ua maualuga ina ua tatou aleale faatasi e patipatia ma molimauina le tuuina aloaia mai o taavale faapitoa fuimu sa faatupeia e le Malo o Samoa. 

“E tele aso ae le lau aso ona o le miti lenei a le malo na afua mai ona o ni isi o faalavelave sa tutupu e aofia ai le mu matautia na aafia ai le tane suauu I MAtautu ia Aperila 2016.

“O lenei taavale apefai ma le taavale tane vai ua leva ona moe miti I ai le malo I le tineia I fale tetele ma isi vaega e pei o tane tetele teu suauu. 

“O le taavale avemai foi o se tasi lenei o taavale e faaopoopo I taavale avemai o iai, e tali atu ai I le atunuu I le moomia e gasegase I afioaga. “O le agaga faafetai lea I lenei taeao ona o le faamoemoe na fau ao fau po o lea ua tau lau.

“O se avanoa taua foi e faia ai au ma sui o le Malo o Samoa ma ona tagatanuu, e faafetaia ai le Malo o Iapani I le tuumai o lona tauau e fesoasaoni ai I le faatupeina o nei taavale.  “E momoli atu ai le agaga faafetai tele I lau Afioga I lou tali manao I le manaoga o le Malo o Samoa. 

“O le agaga maualuga ia faatumauina pea la tatou faiga paaga e fesoasoani mai ai I le atinaeina o le tamaoaiga o le atunuu.

“Ia faamanuia le Atua I le Malo o Iapani ma ona tagata I lo latou alofa ma le agalelei tulai mo le Malo o Samoa.

I le toe tepa atu ai i le fa’amalalamaina lava e le Palemia o avanoa i sikolasipi na ia fa’ailoa ai le taua o vaega nei.

O le tali fuaitau la lenei a le Palemia, Afioga Tuilaepa Dr. Sailele Malielegaoi; i le polokalame o le 2AP ma le Palemia, ina ua fesiligia sona finagalo i le lagalaga ai pea ma faito nisi i sikolasipi o loo auina atu ai fanau e aooga i atunuu i fafo.

2AP: O lea e tilotilo atu i luga o upega tafailagi i finagalo faalia o le toatele, pei e foliga mai latou te le taliaina le faamalamalamaga lea sa e saunoa i ai e le o i ai ni mea faaalatua o faia e le komiti ma lau Afioga le taitaifono i sikolasipi o fanau i atunuu i fafo. E mafai ona e saunoa faamalamalama i nisi o vaega?

PALEMIA: Vaai, o le mea lea ou te taloina latou uma a na; a? Sau ma se case se tasi, aumai o se tagata na ave sese i lo’u taimi. Lea o le 20 nei o tausaga talu ona ou taitaifono ma avea a’u o le taitai o le malo, lea ua faagasolo le 20 o tausaga.

Aumai la se case se tasi, a? o le faalavelave lena o le tele o nei lapisi e fetogiai solo ae leai a se mea e faamaonia. O la’u lu’i la lena aumai se case se tasi e tau mai ai poo le a tausaga na fai ai se iuga ua tuua ai se tagata sa tatau ona ave, a? a ua le avea ona o uiga alualua.

Lea sa ou talanoa atu i le maualuga o maka ua oo i ai ia fanau, afai a la na o le 60, a? ia le aofai pe 61le aofai o sikolasipi e ave i sikolasipi e fund Niu Sila ma Ausetalia ae sau ia le teineitiiti e 90 ae la e gapa le 61lea i le 91 maka; ia too bad e le mafai ona alu. E leaga o maka, o le matua maualuluga a o maka, lea ua oo i le 91e amata atu ai a’o o le tamaitiiti e 90 ua le aoga.

2AP: E mafai la ona e faamalamalama lau Afioga nisi o tulaga o mataupu a ia e faitio ai, o nisi e manatu faapea ua maualuga maka o nisi o le fanau e tatau ona ave i Niu Sila poo Ausetalia e sikolasipi ai e ave ai lana faaloia poo le faafomai, a o le mea ua tupu ua ave i Fiti ave i Vanuatu, e mafai ona e saunoa faamalamalama i tulaga ia?

PALEMIA: O le tulaga ia o loia, o lea ua tasi moemoe a le Pasefika atoa o le iunivesite e ave i ai fanau, e aoao ai le latou faaloia ae totogi e Niu Sila ma Ausetalia; a? e o i Vanuatu.

O le iunivesite e aoao ai ia le faafatoaga e omai i Samoa; lea la tou te vaai i ai a oo i taimi e fai ai ia laugatogi, tou te vaai atu a i le isi vaega e fai si……le lanu pei tatou; a? e ese a latou lanu ese tatou lanu; a? e lanu Solomona , e lanu Vanuatu ae ese a tatou. O le na la e i ai tamaiti na e aooga ai i, leaga o le iunivesite lea o le Pasefika.

A o isi la faailoga, e fai i Fiti i le faafomai i le nofoaga foi lea o Lautala o le Toa. Ua e manatua foi o Lautala o le Toa; a? o le toa Samoa na alu atu i nei e avea ma toa o Fiti, a o le afa Samoa afa Fiti, na la lea e alai ona faaigoa le nofoaga lea o Lautala o le Toa.

O le tulaga la lena, a e i ai a la tatou a sikolasipi, a? e 50 lea la e avatu ai isi. E na’o i a la i Fiti e ave i ai ona o le tulaga lenei e leai se tatou aia i sikolasipi a Niu Sila.

 

 

E i ai isi aiaiga faigata na e i ai; o le tamaitiiti e sitiseni Niu Sila e le mafai ona alu i Niu Sila, ma le tamaitiiti sitiseni Amerika e le mafai ona avea e Niu Sila. O le tamaitiiti sitiseni Ausetalia pe seitiseni Amerika e le mafai ona alu i Ausetalia i sikolasipi Ausetalia.

Aisea? Le a le mea e alai ona faaeseese faapea? O le agaga na o le pau a tamaiti e fesoasoani mai ai Niu Sila ma Ausetalia o tamaiti Samoa ma tamaiti e le o sitiseni Niu Sila pe sitiseni Ausetalia ona o lenei e ono uma ane a latou aoga ona le fia o mai lea.

Ma e tele taimi na tupu ai mea faapena, o le faaoga o tusi pasi lea e alu atu ai i inei; ae na ona pasi a le toe sau. Tele ia o tatou fomai na ona le pasi a galue ai a lea i Niu Sila ma Ausetalia e fai atu e o mai ae faalala mai le latou sitiseni.

O la la e taua le taofiga a Ausetalia ma Niu Sila, ona o le agaga ia na’o tamaiti a e iloa e Niu Sila ma Ausetalia e uma foi mai Samoa e tautua le malo o Samoa. a?

Ia. E i ai la le tausaga e tusa ma le 20 tausaga talu ai, ina ua ou faatoa oo mai ae ou te lei avea ma Palemia, na ou sau la o i ai le polycies na, a? ona ou tusi loa lea i o i Niu Sila e le talafeagai le mea lea. 

E le faapea o se iuga a tamaiti nei na mafua ai ona sitiseni Niu Sila, o le iuga a matua na fai na mafua ai ona alu le fafine fanau i Niu Sila; a? a o le olaga atoa na aoga i inei.

Ma o le mea foi ia outou manatua, o Samoa sa aoga i Samoa nei e toe foi mai a i Samoa. Ia le na la lea ona tatala ai loa lea o le avanoa i le 20 ma ona tupu tausaga talu ai. Tatala ai loa lea o le avanoa ma ia faamalamalama atu o le tamaitiiti lea Niu Sila poo le tamaitiiti Ausetalia na aoga a i nei i lona olaga atoa. a?

O lona uiga a fai na aoga a i lona olaga atoa i vasega muamua se ia tau a i vasega iu fatoa alu ai loa lea i le NUS, ia o le tamaitiiti la lena e faamanuiaina; a?

A o le sitiseni Niu Sila faatoa oso mai le NUS faatoa tasi le tausaga e sue ai sona avanoa, e le mafai ona sao. Aisea? Leaga e i ai Officials o Niu Sila ma Ausetalia i le filifiliga o sikolasipi ma e matua tapa a tusi folau ma pepa fanau.

Ia la e iloa lelei mai a i le tusi folau sa malaga soo a i Niu Sila i le 4 tausaga talu ai aua sa nonofo ai matua i Niu Sila, a?

O tulaga la na e le aafia ai tatou fanau foi ia e totonu o le services la e faigaluega i fafo i le ADB ia poo United Nation poo isi.

A o ta i ai la i i, lea ua ou manatua le tala ata mai o lo’u atalii la sa faigaluega konekarate i o le Faletupe o Asia, i le isi foi faasalalauga taufaasese lea na sau a le vaega leia, a? i le faaleagaga a o le malo. 

Ia o le atalii lea o Tuilaepa o la e Amepasa i o i New York, a o lo’u atalii la e o i Filipaina. Sei vaai i ai mo le mea o le matautia o le taufaaleaga; a? Lata mai nei a na fai mai ai lo’u afafine talautu ana po.

Sole! e i ai foi le isi feau a le vaega lea e fai mai, o a’u lea o le a ou alu i le palota i Lotofaga. E faafefea ona alu i Lotofaga e le matai i Lotofaga. 

Se na o lota ata i nei mea, ou te le ita ae ou te ata. Ou te ata foi lele ma ou mafaufau i le faatamaitiiti o nei mafaufauga e fai e nei tagata; o le aualii la ia lea e totonu o le O le Palemia; a?

2AP: Lea ua e iloa uma a?

PALEMIA: Lea ua ou iloa uma a, na ua ou taua atua nisi ae se’i tau atu i lea vaiaso ia le isi vaega. E faapena le mea e fai, e faasolosolo gasue ia la ou taua atua uma a le vaega lea ou te alofa i ai foi lele.

A leaga e alai ona ou alofa foi lele, leaga e i ai foi o’u aiga nei tei ua maua ane e se isi ua malaga i le vaalele tuusa’o; mea la na ou te popole ai. a?

Ae le o mafaufau la i ai i mea ia, pe i Tutuila pe te lafi lelei i Niu Sila, o la e i ai uma a o’u aiga i Tutuila, Niu Sila Ausetalia, nei te’i ua……Ua e iloa foi tagata e i ai a le moemoenoa ma le laufa-le-aiga.

O le ala la lena o lea ou te popole ai i mea nei, o le puipuiga o latou.

2AP: E le o se tasi la lena o itu matautia o le faaogaina o upega tafailagi, e faaoga e faaali ai manatu faitio….

PALEMIA: O le mea lena lea e le o malamalama i ai tagata nei, seiloga a e tutupu faalavelave ona fatoa malamalama loa lea i le mea le taumafai ai le malo, a? taumafai e faaoga le tulafono e faasa’osa’o ai le valea ma le le mafaufau.

Aua o tagata a ia, a? ua matua naunau a e fai mea valea latou te le iloa le oona o le mea lea seiloga e tupu le faalavelave ona faatoa malamalama loa lea; i mea ia e taumafai atu le malo e taofiofi mo le latou lava filemu, a?

By Ilia L Likou 25 March 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>