A’oga Tau Lakapi – o le tele lava o le lelei lena

By Vatapuia Maiava 24 May 2016, 12:00AM

O le tatalaina o le A’oga Lakapi a le Iuni Lakapi a Samoa (SRUA) i le amataga o le masina nei, e ono tu’u-fesilisili ai le to’atele o le atunu’u, talu ai, ua leva ona iai le isi fo’i A’oga Lakapi (Rugby Academy of Samoa – RAS), ma e ono tutupu ai ni lagona le-manuia i le va o ia A’oga e lua.

Peita’i na ta’ua e Mahonri Schwalger na fa’atuina le RAS, e le fa’apena se lagona i lea tulaga.

“E matua le-mafai lava ona matou tauva ma le Iuni Lakapi aua o latou le ‘autu o lakapi i Samoa nei,” o lana saunoaga lea.  

 “O lo’o ia latou le lagolago malosi a le Fa’alapotopotoga o Lakapi a le Lalolagi ma ‘ou te matua aloa’ia le tulaga lena. O le matou taumafaiga (RAS), o le fa’amoemoe ‘autu lava lea, ia maua ni avanoa e manuia ai fanau a le atunu’u i fafo.

“O le isi fo’i itu, o le taumafai lea a le Iuni Lakapi e taofiofia fanau i Samoa nei. O se tulaga lelei tele lea peita’i, e le iai se malosi’aga o matou nei, o fale ma mea uma e mo’omia ina ia mafai ona taofia ai fanau i le lotoifale o Samoa.”

Na ta’ua e Mahonri, o le ‘auina atu o fanau i fafo le ‘auala aupito lelei o lo’o iai nei. “

“O le mea aupito lelei lava lea, o le ‘ave o fanau i fafo i atunu’u e atia’e ai le taleni. ‘Ou te talitonu, e iai taimi i le lumana’i e o’o ai fanau i le 19 po’o le 20 tausaga le matutua, ona le-mafai lea ona toe avea ma Vaega i Lalo o le 21, ma sili ai loa le sa’ili o se atunu’u e maua ai ni avanoa mo latou. 

 “Pau lava lea o le ‘ese’esega  o le SRUA ma le RAS, ona o metotia ma faiga o fa’agaioia ai. O le matou lava fa’amoemoe, e na o le maua o ni avanoa mo a tatou fanau e manuia ai. 

“ O vaega lava sa ‘ou mana’o ai, o le fia maua lea o avanoa fa’asikolasipi atoatoa mo latou. E le na o le ofoina atu o a’oga masani mo latou ae o avanoa fo’i mo a’oga maualuluga i Niu Sila. I Ueligitonu, Hamilton ma Aukilani.” ‘

E le o popole lava Mahonri i le a’oga fou lea a le Iuni Lakapi ae sa fa’aalia lona fiafia ona o le iai o se isi a’oga fa’apea i Samoa nei. 

“’Ou te iloa lava o se mea lelei le tele o a’oga fa’apea i Samoa,” o lana fa’aaliga lea. l 

 “O le mea taua lava e tatau ona mata’itu i a’oga fa’apea, o le sa’o lea ma malamalama lelei tagata ma mea e mafaufau iai.

“Na ‘ou fa’atuina le RAS ona o le alofa i fanau a Samoa. E iai a matou faia’oga e iai a latou galuega mautu ae ua naunau e tu’u mai o latou taimi avanoa mo le a’oga. Mo a’u la, e faigata ona maua nisi e fa’apena, tagata ua ‘aumai mai la latou lagolago aua se manuia o fanau ae maise le atunu’u. 

 “Matou te galulue lava ma le Iuni Lakapi ma e iai lo matou fa’anaunauga, e fa’amalosia ma fa’aleleia lea so’otaga mo le aga’i i luma. O le taimi nei, e iai nisi o a matou tamaiti i lalo o le 20 tausaga i le Samoa A.

“O lo’o naunau lava ia maua e fanau le agava’a, ma ia fa’amasani le mafaufau a’o tapena mo le Manu. O la’u fa’amuamua lava lea o Samoa, ae a le-manana’o ai le Iuni Lakapi i a’u tama, o le a taumafai e ‘ave i se isi mea e maua ai ni o latou avanoa.”

Na ta’ua fo’i, e lelei le Iuni Lakapi e gafatia ona fa’atamo’e le a’oga aua e lava a latou seleni ma isi mea mo’omia. 

“’Ou te le malamalama i le taimi nei po’o a fuafuaga a le Iuni Lakapi,” o lana fa’aaliga lea. 

“Pau lo’u malamalama, i le 15 tausaga talu ai, sa iai le Vaega mo Koleniga o Tama Ta’a’alo (HPU) ma e tutusa lelei ma le A’oga lea.

 “Latou te gafatia lelei tau’ave ma fa’agaioi le polokalame fou lea aua o lo’o lava a latou mea-faitino ma tupe mai le Lakapi a le Lalolagi.

“O lo’o iai fo’i faia’oga lelei lava pei o Alama Ieremia ma isi sa ‘auai i lakapi fa’aPorofesa. E mautinoa lava le tulaga lena. 

“Pau lava lea, o le ‘auala latou te fa’aaoga ina ia mautinoa, ia sa’o ma lelei mo fanau ma le aga’i i luma. 

“’Ou te iloa lelei Shaloma, sa ma ta’a’alo fa’atasi i Niu Sila. O se tagata lelei tele, e tele lona silafia ma o lo’o manaia tele lana fa’atinoga o polokalame atia’e mo le Iuni Lakapi. 

“Na fai mai ia ‘au lata mai nei, e mo’omia e Samoa nisi a’oga fa’apea se tele ma ‘ou te fa’amoni i lea tulaga. O le taimi nei, ua iai le a’oga mo lakapi, o le ta’aloga netipolo ma ua tele isi mafaufauga fou ua iai.

“’Ou te iloa sa ui mai ai fo’i Shalom i le ‘auala ma le faiga lea ma e 100 pasene lo’u talitonuga, o le a manuia lana galuega o lo’o fai nei mo le A’oga lea a le Iuni Lakapi (SRUA).”

 “E iai lava si ‘ese’esega la’ititi i le va o le RAS ma le SRUA. Pei ona talanoa atu, ‘ou te mana’o ia mautu ma lelei sa matou so’otaga ma latou ma ‘ou te le fefe fo’i e ta’u atu le mea moni lena. 

“Aua a mautu ma lelei le matou so’otaga lea, o le a manuia mea uma mo e aga’i i luma. ‘Ou te mana’o e ta’u atu i tagata, o lo’o matou galulue so’o-so’o-tau’au ma fai-fai mea fa’atasi.

Na fa’amautu mai fo’i e Mahonri, sa aga’i atu le Iuni Lakapi ina ia galue mo latou peita’i, e iai lava ona atugaluga e popole ai i le tulaga lea.

 “Sa aga’i mai le Iuni Lakapi ina ia ‘ou galue mo latou peita’i na ‘ou fai iai e leai,” o lana fa’aaliga lea. “Ana fai mai i le tolu tausaga talu ai, atonu ‘ou te talia, peita’i o le taimi nei, ua alu lo’u taimi i le RAS ma ua ‘ou galue fa’amaoni iai.

“Ua lelei le matou vaega o galulue fa’atasi. O tagata nei ua iai le agaga fa’amaoni ma le naunau ma ua galulue fa’atasi uma ma le fa’amaoni e fa’atino le galuega lea. 

“Ae mautinoa lava, e manuia ai le Iuni Lakapi i le matou a’oga lea. ‘Ua ‘ou matua fiafia lava ma mitamita i a’u tamaiti o lo’o ta’a’alo nei i isi polokalame a le Iuni Lakapi a Samoa. 

 “Ina ua fa’atoa amata le A’oga Lakapi, matou te le’i ta’amilo e filifili na o tama aupito lelei aua ‘ou te iloa, o le a tu’ulafoa’ia ai tamaiti nei mai polokalame tonu e fetaui ma latou. 

“Ia a’u la, ‘ou te va’ai i le agava’a ma le naunau o le tamaititi; e le o tamaiti aupito lelei aua o lo’o fia maua fo’i e latou nei ni avanoa; ia lelei ona a’oa’o, lelei le a’oa’oina o le mafaufau, ia lelei tagata latou te feagai ae maise le si’osi’omaga ia fetaui ma latou. 

“E matua tele ma anoanoa’i tamaiti lelei i Samoa, ae ina ia aga’i luma ma lelei, e tatau ona ‘ave iai ni avanoa e fa’aleleia atili ai. 

“’Ou te talitonu, a iai ni tamaiti lelei e matua naunau lava ia lelei – e le o ni tamaiti silisili ona lelei, e mautinoa o le a iai se ‘au-lelei, se ‘au-malosi ma lava tapena. 

“O le iai la o a matou tamaiti i le ‘Au a Samoa i lalo ifo o le 20 tausaga, o se fiafiaga tele lea ia te a’u. O le fa’amaoniga lea ma le molimau o le galuega o lo’o matou fai nei. 

 “O le matou mea masani lava lea, o le a’oa’o lelei o tamaiti ona toe fo’i lea i a latou kalapu. O le fa’amoemoe, ia fa’aleleia ma si’itia le ta’aloga i nu’u i tua. Matou te faia a’oga toe fa’amatu’u i a latou kalapu ma nu’u e fesoasoani ai i ‘au a nu’u i tua. 

“Leai se tama e le fia ta’alo i le Manu, peita’i e le filifilia uma iai. O le matou galuega la, o le atina’e atili o latou e le ‘ausia le Manu. 

E talitonu Mahonri, e tatau lava nofo malamalama lelei i le tulaga o ta’a’alo a tama o lo’o i Samoa nei. E talitonu fo’i, o le ‘ave o tama-ta’a’alo e ta’a’alo i fafo, o le ‘auala sili lea mo le fa’aleleia o le lakapi a Samoa. 

 “O le tulaga lena, o le to’atele lava o tama e filifilia mo ‘au a le atunu’u i le 15 tausaga talu ai, e mai fafo. 

“’Ou te le fai atu a mea e leai ni tama lelei i’inei aua o le mea moni, e leai ni mea-faitino lelei e fa’atino ai a’oga ma atina’e ai tamaiti ina ia ‘ausia le tulaga maualuga. 

“Pau lava lea o le tulaga e tatau ona fai pe a manana’o e fa’alelei a tatou tama, o le ‘ave i fafo e ta’a’alo ai ma fa’amasani i le maualuga ua iai le lakapi i nei aso. Po’o fea fo’i lava e aga’i iai, e tumau lava le mana’o e fo’i mai e ta’alo mo le Manu, ma o le mea tonu lava lena o lo’o matou faia i le RAS.

 “’Ou te le’i fa’atuina le A’oga lenei ina ia faia o se tauvaga; ‘Ou te le fai atu fo’i a-mea e sili atu la’u A’oga lenei,” o lana fa’aaliga lea.

“’Ou te le mana’o lava e fa’ailoa atu i se tagata, a-mea o le a’oga lenei e fia tauva ma se isi A’oga Lakapi.”

By Vatapuia Maiava 24 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>