Ua tatou nofosala uma i se solitulafono tatou te le’i faia
O ananafi –o se aso lea o le tala faasolopito e tusa ai ma le finauga e faasaga i le suiga o le Tau ma le mafanafana o le lalolagi. O se taimi lea sa potopoto ai ta’ita’i mai le salafa o le lalolagi-e aofia ma lo tatou lava Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi-i Niu Ioka e saini le Feagaiga a Pale e uiga i le suiga o le tau.
I le faatinoina la o lea tulaga-sa tuuina atu ai e le Failautusi Aoao o Malo Aufaatasi-o Tupua Ban Ki-moon, se faamanatu ua talafeagai lelei ma le taimi-i taitai o le lalolagi, se lapataiga e faapea o loo latou auai i se tuuga ma le taimi –e fesoasoani ai mo atunuu e aupito i sili ona afaina i uiga malolosi o le faatama’ia –o le suiga o le Tau.
E ui lava ina mafai e faiga faataamilo a PR ona latou faia le anoano o le pisa e uiga i le feagaiga uiga ese lea ua fai, ae tatou te matua fausia le manatu o Tupua i le taimi na ia tuuina atu ai lea faamanatu e faapea e ese ai mai Niu Ioka, o faamaumauga o lea ituaiga –e le manaomia e se tasi-talu ai o le mea moni lava lea o le soifuaga i aso uma i soo se atunuu.
Mo se faata’ita’iga, o loo i ai ni faamaumauga a le lalolagi e faasino i le vevela, faamaumauga o le aisa ua maumau ma le tulaga maualuga o le kasa oona i le ‘ea lea ua afaina tele ai tagata e leai se latou sala, ia atonu e leai se mea tele e mafai ona latou faia i ai-pe afai lava latou te mafaia soo se mea- e tusa ai ma le suiga o le tau.
Ma o lea tulaga e aofia ai ma tatou i Samoa nei-ma le toatele o tatou uso ma tuafafine o i atumotu o le Pasefika. O le mea moni lava ia, e ui lava ina latou faia ia leo manaia i totonu o Niu Ioka ananafi, ae o lea ua tapenapena tagata o lenei atunuu e faafeagai ma le mea moni o le isi lea o mala faale-natura.
O le upu moni –e i ai o tatou lava tagata e matua sulusulu solo mo le faasaoina o latou ola, ua fefefe i le tau ma le taunuuga o se isi afā malosi.
Atonu e le sa’o atoatoa mo i matou ona matou fai atu e faapea o le Afā o Amosa e pogai mai le tau-ona ua matou iloa-ua loa ona i ai afā malolosi i lenei vaega o le itulagi i taimi ua alu matou te manatua.
Ae peitai-e ono mafai foi ona avea ma mea faavalevalea le fulitua i le tuputupu so’o o lo latou tulai mai ma taimi latou te taia ai i matou. O le uiga o la’u faamatalaga o se afa malosi ia Aperila i Samoa? Sa leai se mea faapea na tupu muamua.
Ma –ia ‘aua nei galo ia i tatou o tatou uso ma tuafafine i le salafa o le vasa i totonu o Fiti ia ua uma ona taia e ni afā malolosi e le itiiti ifo i lo le tolu afa malolosi i lenei tausaga. E aofia ai ma lea ituaiga o afā malosi o le ituaiga 5 e igoa o Winston.
O le mea ua mautinoa, e leai se tasi e fia i ai i totonu o latou seevae. Faapea la ua toe faailoa mai o loo i ai se afa malosi o loo manava mai i lou ua a ua mavae atu lea faatama’iga? Ae peitai-o le mea moni lava lenei mo i tatou i totonu o le Pasefika.
O luga atu o le siitia o le maualuga o le suasami ia ua ufitia ai nisi o tatou atumotu, e lamatia i tatou uma i mala faale-natura, ia ua avea ma mea e tupu mai pea.
O le pogai lea ua matua suamalie ai le fe’au a Tupua i ta’ita’i o le lalolagi i le taimi nei i totonu o Niu Ioka-ma e ono sili atu ona suamalie i o tatou taliga..
“Ou te una’ia atunuu uma ona ina vave ona gasolo mai e auai i le Maliega i lo tulaga faale-atunuu ina ia mafai ai ona faamalosia le Maliega i Pale i se taimi vave e mafai ai.,” o lana faaaliga lea.
“O le faamalama mo le tausisia o le vevela o le lalolagi ua siitia i lalo ifo o le lua tikeri Celcius, ae taatia ia le 1.5 tikeri, lea ua vave ona faaitiitia.
“O le vaitau e faaaoga ai e aunoa ma ni taunuuga ua te’a. E tatau ona tatou faateleina taumafaiga e faaitiitia ai le faaaoga o le kasa oona mo tatou tamaoaiga.
Ma e tatau ona tatou lagolagoina atunuu tau ati a’e e uig ai le faatinoina o lenei suiga. “O le mativa ma le tagata e sili ona afaina ai e le tatau ona toe afaina mai se faafitauli latou te le’i faia.”
O le mea moni, ua avea i tatou ma tagata nofosala i se solitulafono tatou te le’i faia. Ua avea i tatou ma mamoe e osi ai le taulaga ona o le mata pe’ape’a ma le faasaolo o atunuu tetele-ia ua matino mai e le o popole i lenei faatitauli.
I Samoa i aso nei, e itiiti le taimi e te tagi-auē ai. E itiiti le taimi e te faaseā ai. O loo i ai se matagi malosi e loo manava mai i o matou ua ma ona pau lava le mea e mafai e i tatou uma ona fai o le sauni, nofo filemu, faalogo i tala fou lata mai, ia tumau i le filemu ma tatalo.
Ia-o le mea muamua ia ‘aua ne’i popole. E tatau ona tatou nonofo filemu e tusa ai ma tatou faaiuga fai a’o tapenapena o tatou aiga ma fale.
Ma afai e te le o mautinoa le mea e fai muamua, i le faagasologa ma pe a mavae se afā malosi, o lea ua matou toe lomia nau motugā-‘afa e fesoasoani i le puipuia o oe, aiga ma lau meatotino. Ia outou mau i le saogalemu Samoa , ma ia faamanuia atu le Atua!
PE A TUUINA MAI SE LAPATA’IGA TAU AFᾹ
Ia toe siaki lou fale mo soo se vaega e le o mau ma noanofo i lalo
• Siaki au mea faigaluega mo faalavelave faafuase’i ma faa-tutumu kalone o le suavai.
• Ia mautinoa ua e iloa le mea o i ai le vaega aupito i malosi o le fale.
• Faatu lau taavale i lalo o se mea malosi e faamalumalu ai (toso le taofi lima ma tuu i le kia)
• Tapuni faamalama pe faatutu i luga laupapa poo le faapipii o faamalama uma i le pepa faapipii. Toso i lalo ‘ie faamalama ma loka faitoto’a.
• Fai se ato o lavalava mafanafana pe a tuua le fale, vailaau e mafai ona faaaoga, mea taugata ma pepa taua (faapea foi ma lau ato mo faalavelave faafuase’i.
• Sala faapupu’u tumutumu o la’au ma aveese mai soo se fale.
• E lelei pe a faapipii laupapa e puipui ai/pepa u’amea i vaega uma o i ai faamalama tioata.
• Faamama le fanua mai mea ua to’ulu ese ia e ono felelei solo ma manu’a ai se tasi pe faaleagaina ai se mea.
PE A AGI MAI LE AFᾹ
• Faaologo i tala fou a le leitio, nofo i totonu o le fale ma filemu.
• Tapē mea uma lava tau eletise
• Nofo i totonu ma faamalumalu oe (ia e matua mamao ese mai faamalama) i totonu o le vaega aupito i malo o le fale,-o lona uiga o se potu i lalo, se ala savali i totonu poo se fale taele. Ia tuu ia te oe mea uma mo le tuua o le nofoaga ma mea tau faalavelave faafuase’i
• Afai ua amata o le malepe le fale, puipui oe ni faamalū, fale o faitoto’a poo ni palanikeke i lalo o se laulau malosi poo se nofoa pe le taofi o se mea malosi, e pei o se paipa o le suavai.
• Ia e faaeteete i le foliga mai ua to’a. Afai ua vaivai le matagi, aua nei e faapea ua uma le afā; e vave ona toe oso mai matagi saua mai le isi itulagi. Faatali mo se faaaliga aloa’ia “ua te’a’
UA MAVAE LE AFᾹ
• Aua e te alu i fafo se’ia vagana ai ua tuuina atu se faaaliga aloa’ia ua saogalemu
• Siaki ni mama o le kesi. Aua nei faaaogaina masini tau eletise pe afai o susū
• Afai e tatau ona e tuua le fale poo le tuua i se taimi vave i luma atu, ‘ia ‘aua nei e toe fo’i i ai se’ia vagana ua fautuaina. Ia faaaoga se ala ua fautuaina ma ia ‘aua nei e faanatinati.
• Ia e faaeteete i uaea o moli eletise ua faaleagaina, ala laupapa, fale, laau ma ia ‘aua nei e ni vaitafe o tafe.
• Faautagia lapata’iga uma ma ia ‘aua nei e alu e te matamata.
• Aua e te faia ni valaau tau telefoni e le manaomia.
MEA E TE MANAOMIA I TOTONU O SE ATO O MEA MO FAALAVELAVE FAAFUASE’I
Leitio e alu i le ma’a moli-uila
• Moli-uila ma ma’a faaagaga
• Mea e utu ai le suavai, mea’ai matūtū poo mea’ai tuu-apa & se tala-apa
• Afitusi, molī penisini, ogaumu e mafai ona feavea’i, mea e fai ai kuka ma aai ai
• Mea faa-fomai o le Fesoasoani Muamua ma le tusi
• Mea Faapipi’i & ato e le sao i ai se suavai
• Teu i le nofoaga saogalemu ma faigofie ona maua.
Ia outou tumau pea i le saogalemu Samoa ma ia fesoasoani mai le Atua ia i tatou!