O LE PULEGA-MALO SOOFAATA O SAMOA-“O SIAMANI SAMOA”

23 August 2016, 12:00AM

Tapena ma Tuufaatasi e Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua mo le Samoa Observer

O SIAMANI SAMOA:-E itiiti lautusi o le Tala Faasolopito o le lalolagi e mafai ona faaapea e taua, pe faatauva’a, pe mafai foi ona faapea ua atoatoa ma tamaoaiga i lesona tau upufai o malo.

Na maua e Siamani se malo ma’oti i atunuu mamao-ae na toe mamulu atu i totonu o se auga-tupulaga e tasi.

E ui lava ina le maua e Siamani mai le la vaevaega ma Amerika-o Samoa i le 1900 soo se kolone muamua mo ia-ae o le le manuia o le Tulafono o Fesoasoani mo Samoa poo le “Samoa Subsidy Bill” lea na faatula’i mai e Pisimaka poo Chancellor Bismark i le 1879-e pulea ai pisinisi ma meatotino a Goddefroy, ae o le faatomuaga lea o faiga faavae tau kolone a Siamani-lea ua faapea mai o le ulua’i taimi lea na faailoa tino ai le faamoemoe o Siamani.

O mataupu ia na pogai ona toe sui le tete’e a Siamani i faiga faavae tau kolone lea na aliali mai i le luasefulu tausaga mulimuli ane ai-o le senituri lona sefulu-iva-ma sa aofia ai le faatupula’ia vave o le faitau aofa’i o le atunuu ma le tuputupu a’e o le tamaoaiga, ia ua una’ia ai se lagona fou o le lotonuu, faateleina o gaoioiga tau fuāva’a-tau-faatasi ai ma fetaua’iga faava-o-malo, lea na soso’o ma le tula’i mai o Kaisa Viliamu II.

Na toe siitia le tulaga o le Konesula ma le Peresetene o le Eleele Sa o Dr. Wilhelm Solf-e avea ma Kovana i le aso 1 o Mati 1900-ma sisi ai loa le Fu’a a Siamani i Mulinuu i le mea lea o loo taatia ai lava le tulaga o ma’a o le Pou-sa sisi ai lea Fu’a.Sa faaauau pea ona avea o ia ma Kovana se’ia o’o i le 1910-ina ua suitulaga ia te ia le Faamasino Sili o Dr. Eric Shultz.

E ui lava ina ua tuua e tagata Papalagi e le o ni Siamani le kolone, ae sa mafai lava e Dr. Solf ona faalelei ma le toatele o tagata mai fafo-ia sa le malilie, ma ua tuuina atu ai se faiga-malo mautu ma le sologa lelei-lea sa na tausisia pea se atiina a’e tau tamaoaiga, tagata ma le olaga tau tapuaiga. Sa matua leai ni tuuaiga e faasino i faiga-faa-fitafita i kolone o Siamani faapea foi ma Samoa.

E leai ni ‘olo na fausia ma o le vaega-‘au a Leoleo-sa aofia ai le 30 o alo o tamalii o le atunuu- ma sa faaigoaina o Fitafita poo Leoleo e gafa ma galuega faapitoa.

O uiga tau-saafia o Solofa poo Sulusi i pulega faa-kolone sa faaalia i upu nei:-“O se faiga faavae faa-kolone e sili ona lelei-e le faapito i le faaaogaina o ia atunuu-e tusa ai ma le fua o mana’oga o le malo tele, ae o le felagolagoma’i i se galuega e tupu mai ai le aloa’ia- e le tasi tagata o le isi –e ao ina faataunuuina mo tagata o ia teritori-o le galuega tele tau le aoaoina faale-agaga ta’ito’atasi o ia tagata, atoa ma le faia o se tulaga uma mo le atiina a’e o le latou tamaoaiga faapea ma le fesoasoani atu ina ia latou maua se tulaga maualuga tau le atiina a’e o latou lava tagata.

O se tasi o ulua’i sauniga aloa’ia ina ua tuana’i ai le avea o Samoa ma kolone, o le tatalaina lea o se Ma’a Faamanatu e Dr. Solf, na tuuina mai e manuao Peretania ma Amerika mo alii seila- ia na maliliu i Fagalii i le 1898-a’o vevela taua a le atunuu ma malo mai fafo. Na faatu lea Ma’a e latalata i le fale o le Peresetene i Mulinuu-e faailoa ai se fealofaniga ma se faiga-uo i le va o Malo Tetele.

O loo i ai pea lea Ma’a Faamanatu ae ua matua le vaaia lelei-ma ua matua faaleagaina lava ona foliga vaaia.

Na fautuaina e se Tamalii o Samoa le ‘Aufono a le Kovana’ ma faanatinati ai loa ona faamaonia le taofia o le faatauina atu o nisi eleele o le atunuu i tagata papa’e-o i fafo atu o le itumalo muamua o le Eleele Sa o Apia.

O le faateleina o faaeleeleaga mai faatoaga ma le taua o le tulaga faaleleia atili o auala uma, sa faapito lava ia Apia-i lona avea ma nofoaga autu e faasoa atu ai-e faamaonia ai le faagasologa o le faatuina o se nofoaga e mo tagata papa’e i le faagasologa o le sefuluiva senituri.

Sa maua e Siamani Samoa fesoasoani e tele a le Malo mai le 1900 i le 1907-lea na maua ai se tupe mamā faasili-lea na toe faafo’i atu i le pulega tu-totonu. O tupe ia na maua mai tiute o popo ma koko sa auina atu i fafo-lea na vave mafai ai e le kolone ona lava ana tupe e tua i ai.

O le galueaiina o le koko o se atiina a’e mata’ina lea a le Pulega a Siamani-ae o le faavae atoa o le tamaoaiga o Europa i totonu o Samoa i Sisifo –ua leva ona aveeseina atu a’o le’i aulia le 1900, ma sa na ona faamaonia, ae le o se mea na pogai mai-ina ua pulea Samoa e Siamani.

O le 1900 na faamuta ai e le Kamupani o Vaa a Niu Sila o le Union Steamship lana auaunaga tau fela’ua’iga o oloa i totonu o le Pasefika-e ui atu i Apia ma Hawaii, ma siitia ai foi e le Kamupani Amerika  o le Oceanic Steamship le Taulaga o ana fela’uaiga i Pago Pago.

Ae le gata i lea-ua faaitiitia ala masani tau fefaatauaiga i Valparaiso ma Hamburg ma o le faateleina o le faitau aofa’i o tagata Ausetalia ma Niu Sila-ua tuuina mai ai ni faaeleeleaga se tele tau faatoaga ma maketi mo le Pasefika.

O fela’ua’iga i vaa ua aga’i ina pulea atoatoa e va’a Peretania ma Ausetalia ia sa matua tele lo latou leo i sea fefaatauaiga. E o’o mai i le 1914-o le 50% o oloa e auina atu e kolone sa ave i Siamani, 40% i Ausetalia ma le 5% i le Iunaite Setete, ae auina atu e Ausetalia le 60% o ana oloa faaulufale mai pe a faatusatusa i le 15% mai Siamani. 

E ui lava i ni lape o le pulega a Siamani, ae na vaaia lava e le senituri lona luasefulu le fai ifo o le pule to’atasi a le DH&PG e peiseai ua faifai mea faatasi ma tagata faifaatoaga laiti ma tagata faioloa laiti ia na sao mai le mata’utia o le 1890-ma ua toe tuu-faatasi ma kamupani tetele e faamautu i Perelini ma Birmingham-ina ua mavae le 1902 e ui lava ina sa vaaia ai foi le tuumuli ese atu o nisi tagata faipisinisi Amerika ia sa fuafua mo Pagopago.

O Kamupani fou a Siamani o le Deutache Samoa Gesellachat (D.S.G.) i le 1902, le Safata Samoa Gesellschaft 1903, ma le “The Samoa Kautschuk Compagnie 1905, ae o le Samoa Estates Ltd ma le Upolu Cacao Co. Ltd-sa fai ma sui o Peretania. Na fau e le Samoa Estates Co. Ltd se fale ‘aisa i Tanugamanono i le 1902.

Sa faa-vaa-tu’ia taumafaiga a kamupani fou a Siamani ona o uiga o tagata Samoa sa faigaluega ai-aemaise ai le pulea to’atasi e le DH & PG o tagata Melanesia- na aumai e faafaigaluega, Na tonu i kamupani fou a Siamani e ese mai le D.S.G. o le a mafuli a latou taumafaiga i le galueaina o le sua o le pulu, ae sa na le iloa, e faatoa mafai ona selesele ana faatoaga i le taimi e muta ai le pule a Siamani.

O le faatupula’ia pea o le malosi o le D.S.G.na matua lagona e le gata i le faatuina o lona fale tele fogafale tolu e fai ma ona nofoaga autu i Matafele i le 1902 (lea sa faaaogaina e le Air New Zealand), ae na tete’e foi i le faiga faavae, faiga faatino ma le filosofia a Kovana Solofa.

O le na faatuina le D.S.G.o Richard Deeken lea na ia faatosina mai faifaatoaga Siamani i Samoa e ala i le soona ta’u faatele o tupe e ono mau pe a fua le koko. O le 1903 na mafai ai ona ia aumaia tagata faigaluega mai fafo ma fai ni taumafaiga e le’i faamanuiaina i le 1904-ina ia sui Kovana Solofa- i se vaega-‘au faa-fitafita. 

 

23 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>