LAUGA - “E faapefea ona maua le Ola e faavavau?”

By Rev. Petaia Setu 18 June 2017, 12:00AM

O le mea e lelei i Apia, e lelei foi i Savaii? O le mau lea a se tasi taitai ua mavae atu o le malo o Samoa. O se mea ua fiafia ma manuia ai Apia, e tatau foi ona fiafia ma manuia ai Savaii. Ua faapena le uiga lata mai o le vaega lua o le tulafono faaauro a lo tatou Alii. E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.

O le saolotoga, ma le manuia, ma le fiafia, o le olaga mamā lea ma le paia sa faamanuiaina ai le uluai tagata i le amataga. Ae ona ua finau vale, ma soli tuaoi le tagata; ua na tofotofo, ma sosopo ai i Lē na faia mea uma, na fāōa ai mea uma mai le tagata, ma ta vavae ese ai mai le pa’ia o le Atua, ‘ne’i aapa atu lona lima, ma tago atu foi i le laau o le ola, e ’ai ai, ma ola e faavavau’ (Ken.3:22).

O lona uiga, e umi se taimi o le sailiga; e le faigofie foi ona finauina.

Manaia le fesili; e ui o le fesili tofotofo i le Alii. A o se fesili tāūa mo tagata uma ina ia mautinoa so tatou taiala i le faaolataga. O le fesili a le tagata ua maualuga lona aoaoina, ae pogisa i lona faatinoina. “Se a se mea ou te faia…?” O le sailiga o le saolotoga ma le lelei sa iai i le amataga. E faapefea ona toe faafoisia i le mafutaga sa fiafia faatasi ai ma le Atua i Etena? Ua toe moomoo i le ola sa i le vavau! E toe maua faapefea? O le fesili i le lalolagi mo le lagi. Se a se mea ou te faia i lalo nei? I lo’u lalolagi? A o o’u ola? A o maua lo’u malosi, ina ia ou maua ai le ola e faavavau?

Ua uma ona faataatia e le Atua le taiala. O le tulafono e toe faafoi ai le tagata i le Atua ma sapi ai i le ola e faavavau. Muamua, alofa i le Atua; Lua, alofa i le tuaoi. O lenā, sa faafetoai ai e Iesu le loia. Afai o le loia o le tulafono, o le a la sau faitau i le tulafono? (f26) Ioe, ua toe tali lava e le a’oa’o tulafono lana fesili (f27).

O le faataoto sa faaaoga e Iesu (f.30-35), sa matua solofa ai e Iesu pa vaeloto sa ati tu e le au faitulafono ma le au failotu o Iutaia (f.31+32). E laulauvivilu i le alofa i le Atua ma le alofa i le tuaoi, ae matuā le faatagaina ona alofa ma fesoasoani i se tagata mafatia; aemaise lava pe a oo ina tausia mamalu faalelotu ma tulafono faa Iutaia.

O le tuaoi o loo tautalagia, o le tagata puapuagatia. Le tagata ua matelāina; le tagata ua agaleagaina ma tuulafoaiina; le tagata ua tuua’ifuaina ma faasauāina. O le tagata ua lailoa i le mativa; faataugāina i le mana’o o isi; fesēa’i i le pouliuli; puleesea e le lima malosi. O le tuaoi, o le tagata ua toe toso lona fale, ona o le tele o mea mamafa ua tauave; le aooga fanau ona o le maualuga o le tau o le soifuaga. O ē o loo mama’i ma e o i le toese; o ē iai manaoga faapitoa ma e o faanoanoa. O ē ua pagatia i mafuie ma tsunami; ma e ua fia maua lau fesoasoani. 

Samoa e, e le o le tuaoi o loo tausi i la tatou faa Samoa. Se’ia aumai se mea ona ave foi lea. Tatou ō iai ona sa agalelei mai foi. E le o le tausi ai lava na o ē maualuluga ma maua mea. Aua e te fagota i le tai papa’u. E le o le papa’u e maua ai le Ola e faavavau. O lou ola! Ia pei o oe lava ia te oe.

Vaai lelei i le faataoto: O le faitaulaga? O le faifeau! O le sa Levī? Aisea na faamamafa ai e Iesu le lē alofa i le pito lea? 

Ne i manatu le aoao tulafono o loo fesili i se faatau fa’i. Leai, ua fesili tonu lava i le foma’i. Ua silafia e Iesu, o le mea lea o loo tupu i le toatele o le au faitaulaga ma le au sa Levī. E mă’ati le theory, ae matatupa le pratical. O le tele o aiga e iai matua tausi, o ma’i manaoga faapitoa, o ma’i eseese, o manu’a o le mafaufau, faafitauli o fanau; e fiu e autilo le ituaiga lea, e faatafatafa mamao, e oono se’ia aulia le Aso Sa o le Faamanatuga. A o le tasi Samaria, o le tagata o nuu ese. E le o se faifeau, a o se tagata fai pisinisi. E inosia e Iutaia, ae tauleleia e le Atua [Samaria agalelei]. Ua tatala lona loto, ua ia iloa atu le Iutaia ua tali oti, ona mutimutivale lea o lona alofa. Ua ia faainu, solo, fusifusi ma faaofu. Ua opoopo mai ia te ia ma sii a’e i luga o lana manu. Ua savali ma taitaiatu i le faletalimalo ma tausi ia te ia. Ua na totogi le pili ma tautino e toe afe mai e vaai ma totogi uma nisi pili! Oka! a faapea uma sa Levi o lona uiga e malaga tuu sao tagta uma i le ola e faavavau. A faapea uma foi tagata o lo tatou atunuu o lona uiga ele toe lata mai ia Samoa ni malosi faale natura.

O le ola e faavavau, o le ola e i tua atu o le ola nei. O le ola faifaipea e leai sona mutaaga. O le ola ua tuu saoloto i e ua sao atu i le malo o le Atua. O le ola ua tuu mălie ia i latou ua manumalo mai puapuaga ma faigata o le lalolagi. 

Samoa e, o le faamamafa lea a Iesu i le vaega lua o le tulafono faa auro – Ia e alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe. 

O lona uiga, e le faapito le alofa. E le fuapau. E le faatuaoia. E le faale-aiga, faale nuu, faale uo. E vaai tutusa i tagata uma. ’Aua le inoino i le tagata mativa. ’Aua le ‘alo i le tagata ma’i. ’Aua e te faatafatafa mamao i le tagta fia ai, le tagata faatauvaa, ma le tagata o loo manaomia oe. O le auiliiliga lena o le tali i le fesili a le loia. Ia manatua, o le totonugalemu o le tulafono o le Alofa – o le galuega faaola. Faalogo ia Iesu, “O ai so latou nei e toatolu la te tuaoi ma le tagata na fasia? Tali le loia, “O le na alofa atu ia te ia” O lena tonu  lava le mea e te faia e te maua ai le ola e faavavau. Fai mai Iesu, Alu la’ia; fai le mea lena na fai e le Samaria. “Afai ua outou iloa ia mea, amuia outou pe a outou faia”(Ioane.13:17).

E le i faapito ia Iutaia le afio mai o Iesu i le lalolagi. E le i ‘alo’alo ese Iesu mai nuu ese. Ae na afemai lona alofa mutimutivale, ma fusifusi i ou manu’a; faatietie ta’ua i le nofoalii o le alofa tunoa, ma totogi i lona soifua o tatou leaga, ma tausi pea oe ma lau fanau i aso uma lava. Fai mai Iesu, Tago e fai e te ola ai (f.28). Ioe, fai la’ia faa Samaria agalelei, e te maua ai le ola e faavavau. Afai e faaolaina ai le Samaria agalelei, e tatau foi ona faaolaina ai le faitaulaga ma le sa Levi. Afai e lelei ia te oe e tatau foi ona lelei i isi. Afai e maua ai e le loia le ola e faavavau, e tatau foi ona maua ai e oe ma a’u le ola e faavavau. 

Samoa pele e, galulue fiafia, ma ia e faapea ona fai.

 

Amene

 

7737063/7783782

By Rev. Petaia Setu 18 June 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>