O LE FAAMA’I TELE 1918

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 17 June 2016, 12:00AM

O tagata e malaga atu mai Samoa i Niu Sila sa latou faailoa atu i nusipepa i Aukilani ni tala uiga ese. 

Talu ai ona ua avea le faama’i ma vaaiga masani, o lea na faamatala ai e se tagata pasese, e te ulufale atu i se fale a ua tapunipuni faasolo atoa ma e te maua ai ua feoti uma lava tagata o loo i ai. I nisi taimi, o le toatele o tagata, ua leva ona maliliu, ma e te maua i latou o ola, o loo faaapotopoto faatasi i tala ane o tagata ua maliliu, ma taumafai e ave soo se mea latou te maua. I le tele lava o fale e te ulufale i ai, e te maua ai tagata mama’i ua le o toe mafai ona fai i ai se fesoasoani, ma ua tapunipuni uma fale e faatali ai le taunuu atu o le taavale e ave ai e ua maliliu, lea e ui atu i luga o le auala, ma afeafe solo i fale e ave tagata oti.

O le isi tala mata’utia o le vaaia lea o tagata Samoa o taatitia i luga o alatetele; i luga o matafaga ma nofoaga e latalata i vai taele- ia na o i ai e faamalu ai le fiva o latou tino.

“Ua matua faanoanoa lava o matou tagata ma tiga. O le lua o vae tolu o latou alii ma faia’oga o ekalesia ua maliliu ma e faapena foi le toatele o Leoleo o le atunuu. Pe tusa o le lua o vae tolu o e ua maliliu o tane.

Mo Lokeni  ma le ‘olo a fitafita, ua latou matua le mafaia lava ona fai se mea i le faama’i; ua matua mama’i tagata uma o le atunuu i se tulaga faanatinati. O lea faalavelave na fetaia’i ma le lē mautonu ma ua le mafai ai ona tuufaatasi galuega faatino le ‘au-galulue o loo faia le fesoasoani. O lea na tonu ai i se vaega o tama’ita’i papa’e sa ta’ita’i ai Mrs Cotton e tatala se falema’i faaopoopo i totnu o le Maketi Tele i le Ala I luga o le Sami talu ai ona ua tumu le falema’i autu ma o le a maua ai lo latou taimi e o atu ai e fafaga tagata mama’i.

I le amataga sa una’ia e Skerman ia tama’ita’i, ae i le aso na tatala ai, ina ua amata ona taunuu ane tagata mama’i, na ia tapunia faamalosi lea nofoaga e ui ina tete’e i ai ia tama’ita’i. O lea na toe avatu ai tagata mama’i e toe ave i le falema’i autu lea ua tumu saisai. I Tuasivi Savaii, o le foma’i sa na vaaia o William James e le’i asiasi faatasi i se gasegase Samoa, e o’o lava ia i latou sa mafai ona savali i ai.Sa faamalieina lava o ia i le na o le tuuina atu o vailaau i soo se tagata e alu ane. Fai mai le suesuega tusa lava pe asiasi James i nuu i totonu o se faataamilosaga e lima kilomita, ae ui lava ina tele tiga sa feagai ma tagata aemaise ai lava o le tele o soifua ua maumau, ae sa tatau lava ona mafai ona faasaoina i le faagasologa o le faama’i.

O se tasi o mea uiga ese na tupu e aofia ai Lokeni ma le Aoga Nofo Tumau a Papauta lea e i vaega maupu’epu’e o Apia lea e na o le to’atasi lava mai le 120 teine na sao i le Faama’i O le Pule o le Aoga faatasi ai ma se Faatoaga tuufaatasi ma se malae- o le tama’ita’i o Miss Eilzabeth Moore, o se misionare LMS  e luasefulu-lima tausaga sa nofo ai i Samoa nei e faavae aoaoga mo tama’ita’i. Na aafia le A’oga i le faama’i i le Aso Faraile 15 o Novema, ma e o’o ane i le Aso Lua o le vaiaso na soso’o ai, ua mama’i le toatele o teine, faatasi ai ma Miss Hilda, o se faia’oga fesoasoani. Na maua foi Miss Moore i le vevela o le tino, ae sa faaauau pea ona tausia e ia tama’ita’i e to’alua a la teine a’oga, o se tasi o ia teine ua toetoe lava oti.

“Sa ma matua finau mo le ola o lea teine,” o le faaaliga mulimuli ane lea a Moore, “sa ma  ala i le po atoa ma ia, ae o’o ane i le taeao o le Aso To’ana’i, ua oti, ma o le taimi lava lea na o’o mai ai le tala e faapea o se tasi o a matou alii sa mama’i i totonu o fale Samoa, na maliu foi i le po i luma atu.”

Sa lē iloa e Miss Moore pe o le a faapefea ona tanu lea to’alua ua maliliu ona o le leai o se tagata o malosi na te eliina se tuugamau. Ua le mafai foi e ia ma Misi Simolo ona iloa pe o le a faapefea ona fafaga le to’atele o e ua mama’i. Fai mai Loketi- ona o se mafuaga e le o iloa-e leai ni mea’ai e maua atu mai le fale kuka mo fesoasoani i Apia mo Papauta. Ina ua faalogo Moore e faapea o le a tufa atu fasi povi fasi i le Maketi Tele, o lea sa na auina atu se talosaga mo ni kilokalama  se sefulu  o fasi povi fasi ina ia mafai ona ia faia se supo mo le 150 o tagata mama’i. Sa matua ita Lokeni ona o lea talosaga. Sa taua mulimuli ane Moore le isi mea na tupu .

Pe tusa o le itula e 10 i le taeao o le Aso Sa, Novema 24-o lona iva a’i lea o aso talu ona aliali mai le faama’i i totonu o la matou a’oga.E tusa ma le valusefulu teine na faata’otolia i le faama’i i totonu o fale e nonofo ai..Sa fealua’i solo Misi Simoli e auauna atu i mea latou te mana’omia, ae o a’u ma isi teine e to’alua, sa i fafo i le poletito e tapena le tanuga o le teine lea na maliu muamua, ae aami mai loa a’u i lalo e se leo leoleoā o le alii e pule ia Samoa, ma vala’au mai lo’u igoa.

E le’i faafeiloa’i mai, ae amata lava lana sauniga-e tusa ai ma le mea o loo o’u  manatua- ma fai mai loa i se leo tele ma le ita. “Miss Moore., ou te talitonu na e talosaga atu i le taeao nei mo se fasi povi fasi. Ou te fia faailoa atu ia te oe e le avatua se fasi povi mo oe.

O lo’u manatu o lenei faalapotopotoga o se faalapotopotoga e aupito i sili ona faalumaina i totonu o Samoa, ma ou te faamoemoe e faailoa atu lea mea moni i lo outou nofoaga autu i Lonetona. E faapefea ona ‘ou auina mai ni mea’ai mo i latou! E sili ia te a’u pe a ‘ou vaai ua susunu uma i latou i le Afi. O loo i ai se solofanua pe i le faitoto’a o la outou lotoa-fai i ai e o ane e ‘ai le solofanua  pe. O meaola ua lapopo’a, puputa , paie ma loufa solo” (ma tusi lona lima i le toatele o tagata mama’i  o loo pulupulu o latou ‘ie ‘afu ma faapupu’u solo i totonu o fale Samoa) “Tutuli  latou nei  i le fanua tanu e ‘ali tuugamau.

O se faalumaluma  i le talitonuga faa-Kerisiano! Ou te fia vaai ia i latou uma nei o mu i le Afi e faavavau ma isi lava upu. Sa ‘ou tali atu ia te ia o tagata ia o tagata mama’i! O mai e o tanu o latou tagata oti!.

Sa ‘ou ta’u atu ia te ia o lea ou te taumafai e saili soo se tagata o malosi e tanuina a matou tagata oti, ae sa fai lava lana fati, “Afai e te le auina mai ia te a’u se luasefulu-lima o nei teine e fesoasoani i le eliina o tuugamau, ou te toe sau i le aoauli nei ma susunu i lalo le a’oga.

O lena fuafuaga ailoga a mafai ona faatino, o la’u faaaliga lea. O le mea moni lava- ia e iloa Colonel,  e le mafai ona latou o atu pe afai o le a e susunuina le a’oga. E leai sa’u mea e mafai i ai.

A’o faatetele lona ita ma lulu lona to’oto’o e faamata’u ai a’u ma le leo tele, “E le o mai? O le a ‘ou tilotilo i lena tulaga, ma o le a ‘ou faia se faiga e o atu ai ma isi lava faaupuga…ona alu ese loa lea ma toe fai mai e toe fo’i mai le aoauli e susunu i lalo le falea’oga.”

By Fuimaono Na’oia Fasavalu Touli F. Tupua 17 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>