Manatu O Le Fa’atonu - E fa’amanatu atu pea: Tu’u pagota i le falepuipui, le nofoaga tonu e tatau iai

By Mata'afa Keni Lesa 16 June 2016, 12:00AM

Leva na tatau ona fai lena mea. Ae fa’afetai tele, o lea ua taunu’u.

O fuafuaga a le Matagaluega o Falepuipui ma ‘Au’aunaga Toe Fuata’ina e tu’u-mo’i ia mea o palola i fa’ai’uga o vaiaso, o se mea ua talafeagai lelei i lenei vaitau (silasila i tala i luma o lenei lomiga).

I saunoaga a le So’o-‘upu a le Matagaluega, le Susuga a Sagaga Galu Frost, o le fuafuaga lea, o se vaega o fuafuaga ua fa’ata’oto mo le saogalemu o le atunu’u mai pagota o lo’o i le falepuipui. Talu ai lava le atupopole o le Matagaluega – fa’apea fo’i nai Leoleo – ona o le tele na’ua o solitulafono e faia e pagota o lo’o ‘ave iai avanoa ma tatala i tua i fa’ai’uga o vaiaso. 

O le mea mautinoa, e iai lava pagota ua fa’asolo ina le-agava’a mo le faiga. 

“I la matou lava matau, ua iloa ai, o latou nei e molia mai i solitulafono e aofia ai le gaoi, le fa’ao’olima-mataga, toso teine ma isi, e foliga mai e toe molia mai fo’i,” o le saunoaga lea a Sagaga.

“Ma ua fai ai loa la matou fa’ai’uga lea, ae talu mai lena taimi, ‘ou te le’i toe fa’alogo lava i se fa’asea mai tua i ni fa’alavelave na mafua ona o pagota o lo’o palola i fa’ai’uga o vaiaso.” 

Ioe, sa le tatau ai lava ona fai lena mea. Talu ai, o le nofoaga tonu lea mo pagota, o le falepuipui, e tatau ai lava ona tu’u ai. Ua leva na tatau ona fai lea tapu. 

E le’i mamao tele atu, na fa’asalalauina ai i le itulau pito-i-luma o le Sunday Samoa, se tala mata’utia sa fa’aulutalaina, “Se Tagata-nu’u o lo’o soifua ma le fefe tele”. Sa fa’amatalaina ai le popole ma le atuatuvale o le ali’i-faiPisinisi e 84 tausaga le matua, o Ken Newton, ona o le saogalemu ma le malu-puipuia o Samoa. E fa’alua ona osofa’ia Ken i le tele o masina, i lona lava maota, e se pagota na sola i tua.

Ona ua fai so’o o lea le-mafaufau, ma ua le-lava onosa’i ma ne’i afaina ai fo’i nisi, na tonu ai ia Ken e fa’ailoa fa’alaua’itele lea to’atuga.      

 “O le mea e aupito fa’anoanoa ai, ona ua 37 nei o tausaga o ola fifilemu ma saogalemu lelei i totonu o Samoa, a ua fa’amalosia nei a’u i po uma ia matua tapena mae’a’ea ni faiga e mautinoa ai lo ma saogalemu ma si o’u to‘alua,” o le fa’aaliga lea a Ken i lena taimi. 

“O osofa’iga nei ua matua suia atoa ai lagona o le ola fifilemu. E tatau lava ona mataala i taimi uma ma ua avea ma tulaga ua afaina ai lo matou ola. Ua matua fefe tele ma popole si o’u to’alua, ua le mafai ona mapu lelei ma to’a le mafaufau talu ai le pagota lea o lo’o iai pea i le falepuipui ona ne’i toe sola fo’i i tua.” 

Na fa’aopoopo mai fo’i Ken, ua popole fa’asoloatoa i lenei vaitaimi.

“Ua mausali fa’amalama, o faitoto’a ma mea uma, ua mautinoa le mausali atoa,” o lana fa’aaliga lea. “I’u lava fo’i ina fa’apipi’i se fa’ailoilo ae sa mafai lava ona talepe ma sao i totonu…e matua polofesa lava le tagata lea.” 

Ae le na o Ken Newton ua afaina ai i pagota fa’apenei. E to’atele atu le mamalu o le atunu’u ua afaina ai ma o se popolega sili lea. 

O le mea mata’utia lava, o le tutupu o lagona fa’apea, e pule lava pagota pe nonofo ai i le falepuipui.

Ae moni, a fua i le tele o taimi o lenei tausaga, e pule ai lava pagota e fia sosola i tua, ua foliga ai, e sa’oloto lava pagota o lenei atunu’u e fai le mea e manana’o e fai. 

E talitonu le mafaufau, o le fa’amoemoe lava ia o le falepuipui, e le na ona a’oa’i ai o mafaufau o tagata nei. O le isi vaega tau o le lalafo o latou nei i le falepuipui, o le puipuia lea o le mamalu lautele o le atunu’u, mai tagata nei. Ioe, tagata tonu nei e le-atoatoa lelei, ui tatou te manana’o e toe fa’aulufale mai i afio’aga ma alalafaga, a ua avea ma tagata-soifua. E matua tele lava a’afiaga o ‘Oe ma a’u nei, ona o tagata fa’apea. O tagata solitulafono.

 A o le mafuaga lena o le iai o Leoleo ma Falepuipui. Ina ia puipuia malu ai tatou uma mai tagata leaga nei. Peita’i, e le o matua foliga mai lava e fa’apena o tatou nei laufanua, pe a silasila lelei i le sosola so’o o pagota mai o latou nofoaga e tatau ona tu’u-mau ai.

E matua le-talafeagai lava, e le tatau ai fo’i ona afaina fua Ken Newton ma le anoano o isi Samoa sa mafatia ma fa’amanu’aina ai o latou finagalo. Sa tatau lava ona tula’i malosi pulega ma le malo e puipuia latou uma na a’afia ma ia mautinoa, ua loka mau pagota nei i le falepuipui, le nofoaga tonu e tatau ona iai. 

  E malamalama gofie lava ma talia fo’i e le atunu’u, le anoanoa’i o lu’itau ma isi gaosa o feagai ma le pulega o le falepuipui – ae maise le tulaga mata’utia o iai nei le Falepuipui i Tafa’igata. O le tasi o fa’afitauli mata’utia, o le vave fa’ato’ateleina lea o le numera o pagota o iai. 

E latalata i le 700 pagota o lo’o iai nei mo le na o le to’aselau (pe a) le aofa’i o le leoleo. Tusa e to’aono pagota mo le leoleo e to’atasi – 6:1 – pe a fa’apea lava o lo’o galulue uma. 

E le fa’apea se’iloga o se saienitisi fau-lokeki ona fa’atoa malamalama lea, i se mea mata’utia e ono tupu mai. E iai lava se aso e sosola ai i tua pagota nei ma fasiotia ai se tagata.  

Afai fo’i e le o’o i o’o’oga na, e to’afia nisi aiga o le a tigaina fa’asoloatoa ma atupopole pe a osofa’ia o latou fale ma gaoia so’o se mea e tau iai pagota solitulafono nei? 

O afea ea tatou te tutu ai i luga ma fa’apea ane, ua tatau ona fa’amuta loa, ua lava?

O le fa’a‘umi’umi pea o na savavali sa’oloto o pagota i tua ma le falepuipui ma tatala iai avanoa mo palola, o le leai fo’i lena o se tasi e toe saogalemu. E o’o lava  i o tatou aiga. Ma o le mafuaga tonu lena o le talia fiafia o le fa’ai’uga a le Matagaluega o Falepuipui ma ‘Au’aunaga Toe Fuata’ina, e matua fa’asa-motu le toe faia o ni palola i fa’ai’uga o vaiaso. A fia va’ai pagota i o latou aiga, sui muamau a latou amio ma aga ma taga ma mea uma, soia le toe solia o le tulafono ae fa’aaoga tatau o latou taimi ma le ola mai Luga. O le a sou finagalo?

By Mata'afa Keni Lesa 16 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>