LAUGA - ALOFA I LE ATUA

14 February 2016, 12:00AM

“O le poloaiga sili”

(Mareko.12:30)


Petaia Setu


Ua māfana le fetusiaiga a se tasi alii ma se tamaitai i le tolusefulu tausaga ua mavae. Ua tupu foi le alofa o le tasi i le isi, e ui e eseese setete o Amerika e nonofo ai. Talu ai ona e le i vaai le tasi i le isi, na tonu ai o le a malaga le alii ae faatali e le tamaitai i le malae vaalele. O le tonu, ia la’ei e le tamaitai se suki lanu meamata, ma sona sikafu(scarf) lanumeamata, ma se pulou lanu meamata. Na taunuu fiafia lenei alii i le malae vaalele ma amata  faasolo lana vaai.

Na ia iloa mamao atu se tinā o loo tūtū na o ia, ae o loo laei i le suki lanu meamata, o le sikafu ma le pulou lanumeamata. Ina ua tau latalata atu iai lenei alii, sa matuā pa’ū lona loto; ua matuā faanoanoa lava. Faato’a vaai lea i se tina ua mătua tele, ua teu ma laei faa teine talavou. Sa faaosoosoina lenei alii e toe foi  i le vaalele. Peitai, ua toe maua sona manatu. Ona savali atu pea lea ma ona laufofoga fiafia, ua faafeiiloa’i si tinā mătua lea ma ta’u atu iai ia. Sa te’i lenei tina ma faapea ane i le taulealea, “Alii, o le a le uiga o nei mea uma? O le tamaitai o loo tu mai i ’o na ia aumai ia te a’u le lua sefulu tālā ou te ’ofuina ai lavalava nei!

O le ā lenei mea?” Ua te’i le alii ina ua ia vaai atu i se tamaitai uiga ese lona lalelei o loo savali mai. Ua la feiiloa’i. Ua faailoa le tasi i le isi ma talatalanoa. Ona faapea ane lea o le tamaitai, “Ua to’atele alii e o mai ia te a’u, e fia faauō ma fia mafuta ia te a’u ona o lo’u aulelei. Ua vaai mai ia te a’u i lo’u aulelei. Peitai, ou te mana’o i se tagata e alofa moni ia te a’u e le na’o lo’u aulelei, a o lo’u tagata atoa foi i totonu ma lo’u olaga atoa i le lumanai.” Faafetai i le loto o lenei alii talavou. E faamaoni le alofa.

Ua faapea se tasi o faitau tāua lava a Shakespeare, “E le o mata e iloa ai le alofa, a o totonu”(Love looks not with the eyes but with the mind) Ioe, o le tagata i totonu. E iloa i le mafaufau, i le loto, i le agaga. O le alofa lena ua faatulaga e Iesu, “O  le poloaiga sili”; tatou te alolofa atu ai i le Atua. “Ia e alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa, ma lou malosi atoa.”(Mare.12:30)

Ua pi tautau i soo se Eperu tulafono uma e sefulu a Ieova. Ua a’oa’oina ai foi le lalolagi kerisiano ma tatou uma. E le i fesili la le tusiupu i se faatulagaga faafuainumera. Ae sa fesili i le tulaga laualuga ma le silisili ona tāua. O lē fea tulafono e sili ona tāua? O le faifeau e faamamapo i le tulafono! E masepu loa molia! Ua le sa’e se vae auā ua lama i mata’itusi o le tulafono. Mea ane, o loo malemo lenei faifeau i le loto! E le malamalama i le uiga o le Atua ma lona finagalo faaalia i lana tulafono. O le faavae papa o le tulafono – “Alofa” (Rom.13:10)

Ona o le Atua, o le alofa lava ia(I.Ioane.4:16), ma ’e tulaga ese lava le Atua. Na tupu mai le Atua mai i le leai o se mea. E le i faia lava; na tupu lava ia. Ua le faapito ai le tali atu a Iesu i le faifeau sa fesili, a ua faailoa i tagata uma le faamoemoe o tagata uma – “Alofa i le Atua.” “Faalogo mai ia Isaraelu e; o le Alii lo tatou Atua, o le Alii e to’atasi ia.”

O le feau e le mo le faifeau na fesili, a o tagata uma. O oe, o a’u, o Samoa uma, ma le lalolagi atoa. Ia iloa le Atua, ma ia alofa atu i le Atua i lou tagata atoatoa. Not with the eyes but with the mind. Aisea? E tulaga ese lava le alofa o le Atua i lana tagata na fai. E laualuga lava oe i le alofa o le Atua. E pele oe i le Atua. A lea e fai pea ma lagi solo a Tavita i aso uma, “E lelei le Atua, auā e faavavau lava lona alofa.” Ioe, o lona alofa e tumau, e le liu e o’o i le faavavau. Ua faapea nisi mafaufauga o fesili, “Iesu, o le a le tele o lou alofa mo a’u?” Sa faaloloa i autafa aao o le Alii i foliga o le satauro ona saunoa mai lea, “E faapea.” Oka! E le faatusalia lea alofa! 

Samoa, ua uma ona saunia e Iesu lo tatou togiolaina. Ua uma. A o oe; a o a’u; a o tatou Samoa e, e faapefea ona tatou tali atu i le Atua e tusa ma lona alofa? Se ā se fua e faatonutonuina ai lou alofa atu i le Atua? O Samoa e mapo lotu, ae ua iloa uma mai ele lalolagi le telē o le faaletonu. E taulagi le atunuu kerisiano, ae ua faasoesa i luma o le Atua le ola le ’ano’ano! E faamuamua le faavae i le Atua, a o le faatinoga o mea uma e tufanua! O le fesili: E mai fea ona faapea? Aisea lava ua saga faapea ai le atunuu? O le tali: Ua leai so tatou alofa i le Atua. Ua e le maua le fua ua uma ona faataoto e Iesu tatou te alolofa atu ai i le Atua. Auā ua gata mai lau vaai. Ua e faatuaoia le alofa i le Atua. Ua fua pau lou lagona fuatia ifo. Ua fai taumate au faaiuga. Ua sili oe ma lou si’omaga faale tagata, ona puleesea lea o le alofa e manaoga leaga. 

Le au uso e, o le alofa i le Atua, o lou tagata atoatoa. O le tagata ua faapaiaina lona olaga. E iloa i lona gutu, o ana upu, o lana amio, ma ana faaiuga fai. E iloa i lona loto, o lona talitonuga, ma mea na te faia.(Mata.25:34-40).

Samoa, e moni loa lou alofa i le Atua, ona sa’o loa lea o mea uma e te faia. Ua manaomia se laveai mo le atunuu i le mau mala ua tatou vaavaai atu iai i le malo ma le ekalesia. Se ā se fofō? E moni o Iesu Keriso o le tali o mea uma. Tasi o le mea, e tali Iesu pe afai e te alofa atu i le Alii lou Atua i lou tagata atoatoa. 

Le au uso e, o le faamaoni, o le ki lea o le alofa i le Atua. E le lua ni Atua!

E tasi lava Lē o soifua pea lava pea ua faavae iai Samoa. O Lē ua poloai mai ia te oe, ’Aua ne’i e fai mo oe ni atua ese i o’u luma.’ (Esoto.20:3). Samoa e, “o le Alii lo tatou Atua, e tasi lava ia”(Mar.12:29) E finagalo i le alofa. O le alofa faamaoni. Tatou te le teu lumafale i le Atua i ni palapālā mālo ma ni faaaloaloga faale atunuu. Tatou te le fefaaleleia’i ona o mamalu ma tofiga a tagata. ‘A ia fai le mea lelei e tusa ma le amiotonu a le Atua.

E faapefea ona manuia oe ma lou aiga? E maifea le ola saoloto o Samoa ma ona tagata? Ae faapefea ona ola fiafia le ekalesia ma le au faatuatua uma? Alofa i le Atua i lou tagata atoatoa. “’Aua e te faia se tupua ua ta, poo se faatusa lava o se isi lava mea. ’Aua e te auauna iai; aua foi e te ifo iai....”(Esoto.20:4-5) Talofa e, i le Alii le Atua! O loo tau togafiti taaloga fao tupe(gambling) i Samoa e pei o le bingo, o le lotto, ma nisi taaloga faapea. Ae mea ane, ua pasia e le palemene a Samoa, o le a aumai Pā’ala(Casino) i eleele o Samoa! O le fofō lea o taaloga fao tupe(gambling) o loo ua i Samoa? O se laveai lea mo le atunuu ma ana fanau? O lou alofa lea i le Atua?

E leaga le Atua Soifua na ia faia oe? E mativa? E le o alofa ia te oe ma lou aiga? E sesē le Atua ua faavae iai Samoa? E sa’olele le Alii Faaola. E lua loa Atua e te auauna iai, oki loa mea uma.(Luka.16:13). A o le alofa lea o loo manao iai le Alii, o lou tagata atoatoa. O lona uiga, e te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou manatu atoa, agaga atoa, ma lou malosi atoa. O le ituaiga alofa lea na lafoa’i ai e Iesu lona ola i tauemuga ma sauaga, i le satauro ma le tuugamau, ina ia e ola, ina ia saoloto lou aiga, ma ia ola manuia lau fanau. 

Lo’u atunuu e, ’aua ne’i faasesēina oe i le vaaiga i fafo. Ia manatua, o lo tatou naunau tele foi ia lelei se mea, e galo ai ia i tatou o loo iai faatasi ma lo tatou sesē. Ua manao Isaraelu e fai so latou tupu. A ua galo ai ia i latou o loo iai Ieova o ’au, o le Tupu o tupu. E te silafia Samoa, o lo tatou toilalo popo foi lea. Ua naunau lo tatou malo e aumai le casino e fai ma atua o Samoa, ae o loo soifua le Atua na faia le lagi ma le lalolagi o loo faavae ai Samoa! O le ā le ituaiga loto, o le a le ituaiga manatu, o le a le ituaiga malosi o loo taulagi ai lou alofa i le Atua? O āu muāgagana, e fasia le gata ae pupula ona mata!  Sole, “Pe sili mai lou alofa ia te a’u i lo ou tuinanau?”(Ioane.21:16)

 

Amene

7737063/7783782 

 

E-mail: [email protected]


14 February 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>