TALA FAASOLOPITO O SAMOA MAI LE AMATAGA - KAMUPANI AUTU TAU FEFAATAUAIGA

11 June 2016, 12:00AM

O le Deutsche Handelsund Plantagen Gesellschaft der Suedsee-Inselnzu Hamburg.

O le kamupani lenei sa masani ona faaigoa o le D.H. and P.G.ma o le kamupani aupito i tele lea i Atumotu o le Pasefika i Saute. O le sui sooupu autu o lea kamupani i le Pasefika sa i Apia. O le kamupani lenei na ia maua le kamupani o le Joha ma le Caesar Godeffroy and Son, o se kamupani tuto’atasi lea o ana aia tatau sa faatino e le Colossus o mea tau fefaatauaiga, lea sa taiulu ai Theodore Weber.

O le taimi o lana pulega na amata ai ona fai faatoaga tetele ma a’oa’o tagata Samoa i le saliga o le popo. A’o le’i faia lea tulaga, sa na o le suau’u sa fai e tusa ai ma le faatonuga a le kamupani.

O Weber sa avea ma pule o le kamupani i Samoa nei i le va ma Hamburg. Na maliu la’ititi o ia i Hamburg i le 1889 ae faatoa 44 tausaga lona matua. Na suitulaga lona uso fai ia te ia o Herr Edward Weber i le pulea o le kamupani, ae pu’upu’u se taimi sa galue ai.

Sa sosoo ai ma isi pule, o se tasi o i latou o Herr O.Reidel le na umia lea tulaga mo le 10 tausaga, ma o le taimi o lana pulega na vaaia ai le tele o suiga ma atiina a’e ma faapea ai ona tele se tulaga auiluma o le kamupani.

Na toe foi atu o ia i Hamburg ia Iulai 1906, e avea ma faatonu o le kamupani lea na faateleina ai le manuia o le kamupani i Samoa. I le faagasologa o le senituri sefuluvalu ma le sefuluiva, sa matua feagai le kamupani ma lu’itau e ala i le malosi o le tauvaga ma isi kamupani ona e le’i fua mai faatoaga ma sa matua mana’omia ai ni tupe, ma o lea na soloia ese ai mai tusi se vaega o ana tupe faavae.

O le taimi lea na tofi ai Herr H. Meyer Delices e avea ma pule faatonu i Hamburg ma o ia lea na toe faatulagaina atoa le kamupani. O lona tula’i mai na sui ai ma le tai, ma i le faagasologa o tausaga mulimuli, na maua ai e le kamupani se vaevaega e 12 pasene ma totogi atu loa i le ‘aufai-sea ma ua faapea ona faatupula’ia ai le teugatupe faaagaga.

O le toe taliu mai o Herr Reidel i Samoa na tofia ai Herr K. Hanssen e avea ma pule, a’o le’i tofia o ia e avea ma pule lagolago. O le tupe faavae a le kamupani i lea taimi e tusa ma le 2,750,000 maka (e tusa lea ma le 135,500 Pauni.

O lalo o le sooupu autu e i ai sooupu laiti i Nukualofa, Haapai ma Vava’u i Toga; Savaii, Samoa; faapea foi Moko i Niu Peletini. O ia sui sooupu uma e pulea mai Apia, ma e tofu le sui sooupu laititi ma le nofoaga tau faleoloa i Samoa, Tonga ma Niu Peletini.

E tasi le va’a (schooner) e 200 tone lona tele, e i ai lona afi, e faaaoga faapitoa e aumai ai tagata faigaluega (leipa) ma toe faafo’i ai, o se vaa e itiiti ifo e 50 tone le lapo’a e i ai lona afi e i Haapai ma e faaaoga e la’u ai le popo; e lua vaa laiti e leai ni afi e faaaoga e aumai ai le popo i Apia.

E tusa ma le 10,000 eka o eleele e le’i faato’aina i Upolu ma Savaii sa avanoa mo le faatauina atu, e faamautu ai meatotino a le kamupani i le Atu Samoa

11 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>