O Tali faasa’eā ua atagia ai le ituaiga o ta’ita’iga o aso nei

By Mata’afa Keni Lesa 11 May 2016, 12:00AM

O le tali a le Palemia, Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi e uiga i le faatupula’ia pea o sauaga i le va o a’oga, lea ua mafua ai ona tapunia le tumau le Kolisi o Avele, o le tali lava e masani ai, a ‘ea? 

Ua faamanatu mai ai ia i tatou le mea ua leva ona faailoa atu o lenei tusitusiga mo se taimi umi e o’o mai i le taini nei. E faasino la matou faaupuga i le mea moni e faapea ua matua talia e o tatou tagata ma fusi mau le tele o mea a papalagi se’ia vagana ai ua pa’ia mea e leaga ai le vaaiga ia i tatou.

Ia, ona faafuase’i lava lea ona faaaoga le pepa o Samoa ma le pepa a papalagi. O manatu faaalia o Tuilaepa o se faata’ita’iga iloga lea. Ina ia faaupuina i se faiga e sili ona faigofie, e matua sili ona faavalevalea e tusa ai ma lona tulga moni ma e faavae i luga o le faailoga tagata e sili ona leaga.  E talanoa i se faamoemoe ua loa ona i ai e tuuina atu i loe isi tagata le leaga, ae ua matua fulitua ai i le matafaioi ma le talia o faafitauli o aso nei. 

Mo i latou e le o silafia, o le Aso Sa, na tuua’ia ai e Tuilaepa le faatuputeleina o lea faafitauli tau sauaga i le va o a’oga- i le faaiuga a Samoa ina ia talia le tele o fono faava-o-malo e tuuina atu i tamaiti o lea sa’olotoga

.E le’i faailoa maia e Tuilaepa lea fono faapitoa. Atonu e tatau ona ia te ia ina ia mafai ai ona tatou matua manino atoatoa. 

.Ae poo le a lava, e tusa ai ma le Palemia, o nei fono-tusa lava pe o a ia fono- e fete’ena’i ma aoaoga a le Tusi Paia, lea fai mai a ia e tatau ona matua tausisia e tagata Samoa uma. “E le mafai ona tatou natia lenei mea mai matua ma faia’oga e faapea ua le o toe mafai ona latou pulea a latou fanau,” o le faaaliga lea a Tuilaepa. 

“E mafua nei mea uma ona ua latou aapa atu i nei tulafono ma fafo ae le faaaoga aoaoga a le Tusi Paia. A tuu le sasa ua leaga le tamaititi o se tasi lea o aoaoga e tatau ona faaaoga i le faafeagai ai ma tamaiti.”Matou te ioe i se tasi itu e faapea o le ‘auga o le tuu o le sasa ma le faaleagaina o le tamaititi e i ai ona uiga lelei. E faaaoga ma le faapalepale ma le mafuaga tatgaau, e mafai ona fesoasoani e fo’ia le tele o a tatou faafitauli i so nei. 

Matou te talia foi le mea moni e faapea o nisi o nei fono na faatinoina i atunuu mamao o se ala itiiti lea i eseesega o manatu faaalia i le va o matua ma tamaiti.  O nei la mea ua auina atu ai ni feau eseese ina ia mafai ai i taimi uma lava ona faa-pogisa laina i le va o galuega faatino, tiute tauave ma tiute fai o tagata matutua ma tamaiti.

Ae peitai tamaita’i e ma alii, e matua uiga ese lava ona faapea o le mea o loo tupu i Samoa i le taimi nei o le taunuuga lea o nei fonotaga. O faaupuga e matua leai se aoga mai le ta’ita’i lava o lea faigamalo na sainia ma toe faamaonia nei fono mo Samoa ina ia mulimuli ai. O le itu e sili ona taua, o le osofa’ia o nei fonotaga faava-o-malo, o lea ua tafana ai e Tuilaepa le vae o lana faigamalo. Ou te faamanatu atu ia te outou e faapea o le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata (HRPP) lea ua pule aoao ai Tuilaepa i le faagasologa o tausaga e tele ua mavae –na faaulufale mai ai le tele o nei fonotaga i Samoa. O loo latou faia pea lea tulaga e o’o ma ii le asō. 

Ia-aisea la ua tuua’ia ai e Tuilaepa le lalolagi mo faaiuga a lana faiga-malo? O ai la le vale e tusa ai ma lenei mataupu? O le itu e sili ona taua e faapenei. O faafitauli o loo i Samoa i aso nei ua atagia ai se ta’ita’iga ua matua mo’omo’o lava. Ua atagia ai se taitaiga e matua lelei i le pasi atu o le pakete ma fulitua i ona tiute tauave o le fai lea o le mea sa’o.

O nisi o tamaiti a’oga ua amio e pei o ni vale talu ai-o le ituaiga lena o ta’ita’iga o lo latou vaaia i se tulaga e aupito i maualuga. Ua latou vaai e faapea o nei tala uma e uiga i faiga faatauina e le Tusi Paia  ma le aganuu a Samoa o se mea valea talu ai o latou lava ta’ita’i o loo latou faia le mea e ese ai mai ia latou upu ma tala.

O le mea moni, ua vaai tino tamaiti a’oga i fete’enaiga, ua latou vaai pepelo ma ua latou vaaia le fulitua i le tulafono faatasi ai ma le matua lafoa’ina  ma ua latou lagona e mafai foi ona latou sao mai ai. Ia- o ai la lea e tau faavalea iinei?  Ia ‘aua nei outou ave seseina i matou, matou te le o una’ia soo se isi lava fai mo le ituaiga o amio o loo tatou vaaia i so nei mai nisi o nei tamaiti a’oga. E sese ma e le tatau ona faa-sa’olotoina. Ae peitai- e tatau ona tatou faamaoni ia i tatou lva iinei. Na faapefea ona tatou ‘ausia le tulga ua tatou i ai i aso nei?  O ai le poto maoa’e lea na fai mai e mafai e tagata ona faata’ita’i i mea latou te vaaia mai o latou ta’ita’i? 

O le itu lea e tau faamanino atu e faape e ese ai mai le sau ma mea faavalevalea e ‘alo i ai ma le anoano o lapisi, e tatau i le Palemia o Tuilaepa ma lana pulega ona matua nonofo lelei i lalo ma mafaufau loloto i le mea o loo tupu i aso nei. Ua ia i tatou ni tamaiti a’oga ua amio e pei o ni vale ua manatu o i latou e i luga atu o le tulafono. O a latou amio o le ata vaaia lea o lo tatou atunuu?  O mafai ona outou vaaia le foliga tutusa, tilotilo i le tau i totonu o le li’o tau polokiki ma nisi o atiina a’e i totonu o lenei atunuu i aso nei? 

Ua ia i tatou ni taitai ia e tatau ona faasalaina ona o faiga pi’opi’o, taupulepulega leaga e faaaoga sese tupe a tagata totogi lafoga ma mataupu matuiā tau le faaaoga sese e ala i le faatinoina o le mea lava e tasi? O a latou amio e peiseai e le mafai ona faato’ilaloina i latou

Ma o ai la e tatau ona tuua’ia? O tulafono a papalagi?  O le mea moni e leai. E matua moni atoaoa! 

By Mata’afa Keni Lesa 11 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>