O LE MAU A PULE -1926-1946

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 08 June 2016, 12:00AM

O le ulua’i faamanatuina o le Aso To’ana’i Pogisa-sa aga’i atu i ai ma le popole tele. Ua alu ese Braisby mai Samoa-ma a’o toesea o ia- sa pulea le Ofisa o Leoleo e le Loia a le Malo-o McCarthy.

Ina ua mau tala McCarthy o le a savali le Mau a Tamaitai i le fanua tanu i Vaimoso-na ia faatonuina Faumuina, lea e latalata i Vaimoso- ina ia ‘aua ne’i auai. Fai mai Hall Skelton na faamata’u foi le Mau e McCarthy  e faapea o le a na liua lea sauniga faamanatu-e avea ma aso o le fasi tele-lea e sili atu ona mata’utia i lo le 1929.

O le mea moni- sa tapena foi ma sauni fana taavili mo le toe faaaogaina. O le aso o lea sauniga i le fanua tanu, sa tula’i Faumuina i fafo ane o lona maota- ma matamata. A’o tula’i pea o ia ma maimoa i lea nofoaga-e toalua ni Leoleo sa faamatalaina e Westbrook-e faapea o tagata faaletonuga ia mai Niu Sila-na o atu ia te ia ma taufaifai ia te ia.

O lea la Solo sa faamatala e Westbrook i se tusi ia Nelesoni. Sa ‘ou molimauina se vaaiga uiga ese. O se Solo umi -masalo e maua le 1,500 tamaitai-sa la’ei lelei i le taeao ma tauave pale fugalaau ma taulaga osi e ala i fugalaau…..

Sa i ai foi se isi vaaiga uiga ese na vaaia- o ni Leoleo Niu Sila ia; le Apia British Club muamua-sa pasi ane i luga o ala tetele- e tofu ma fana pupu’u ma faaaliali mai a latou ututau. O nisi o i latou sa faaaoga o latou fusipa’u e tauave ai a lato fana pupuu-ma fusipa’u e tauave i o latou ua, o isi sa aliali mai le uiga ese-o isi sa tauave a latou fana i o latou lima ma latou ututau sa i totonu o taga pepa.

O le faa-aunuua o Nelesoni –ua mamao ese ai o ia mai le aapa faale-tulafono malosi a le Malo o Samoa, ae sa mafai lava e Aleni ona la feutaga’i i le tulaga tau tupe e ala i le 0.F.Nelason’s Ltd. Sa faaauau pea ona faagaoioi lea kamupani i lalo o faatonuga a Nelesoni mai le Lala o le Ofisa i Aukilani-e ui lava ina ua amata ona faalogoina e le toatele taunuuga o mea faatiga faava-o-malo.

Ua faapea foi ona mamulu atu ona o le leai o le aao taumatau o Nelesoni. Sa faitioina e Felela Malisi le leaga o le auaunaga o loo latou maua mai se faleoloa-ma o lea na latou aveese ai le latou aitalafu e tusa ma le 200 Pauni i le masina-ma tuuina atu i le Faleoloa o Pīpī.

Na mautinoa e Aleni o le O.F. Nelson’s Ltd o loo gafa ma saofaga mo le Mau, o se faiga solitulafono lea e tusa ai ma le poloaiga tau faiga tete’e. O Kruse lea na te faagaoioia le ofisa i Apia-sa na faafaigofieina lea tulaga mo Aleni ma Leoleo-ina ia mafai ai ona maua mai se faamatalaga molimau.

O feuiuiaiga uma ma le Mau sa manino ona tusitusia i totonu o tusi a le kamupani- ma ina ua o atu Leoleo i le ofisa ma tusi saisai-e leai se taumafaiga na fai e natia ai soo se mea. Na molia le kamupani ona o le fesoasoani ma le galulue faatasi ma le Mau, ma sa leai se faaletonu i le mafaufau o Aleni-o le a mafai ona maua mai se faasalaga.

“Ou te talitonu o se faasalaga e faasaga ia Nelesoni o le a i ai sona taunuuga aoga, talu ai- sa le mafai e tagata o le atunuu ona malamalama pe aisea lava ua faatῡtῡ ai faasalaga talu ai- i tagata Samoa, ae o le tagata sa na ta’ita’ia i latou-ua sola ese ma ua sa’oloto.

Sa tatau foi ona tuuina atu se sala tupe e matua tele -lea o le a maua ai e lea kamupani se sala tele. O le aso 21 o Aperila 1931-na faamaoni ai e Luxford le nofosala o le O.F.Nelson Ltd i ni moliaga e luasefulu ma le valu- tau le fesoasoani ma le galulue faatasi.

I le faasalaina o lea kamupani-fai mai Luxford-ua tatau ona ia tuuina atu i le falepuipui le anoano o tagata Samoa-ia na faasese e Nelesoni. “Ou te le iloa le isi mea e sili atu ona talafeagai i lo le taofia ma le faamutaina, o lana faaaliga lea, “I lo gaoioiga a tagata Europa poo se kamupani a se tagata Europa-ua sili ona matua una’ia ai tagata-o se ituaiga uiga ese o tagata-e soli le tulafono, o se tulaga faigata lea pe a sese mataupu e faamuamua-ina ia maua mai tagata o lea atunuu tupe-ina ia mafai ai e se tagata Europa ona save’u ma faavevesi lo latou atunuu e ala i faiga tau faasese ma le le sa’o.

Sa matua fesoasoani Luxford e ala i le matua talia o le mana’o o Aleni mo se sala tupe mamafa e ta’i 200 Pauni i le moliaga e tasi, o se aofaiga lea 5, 600 Pauni. Na talosaga Nelesoni e toe iloilo le faaiuga e le Faamasinoga Sili  i Niu Sila-lea na toe faamaonia ai le solitulafono, ae na teena e le faamasinoga mea faaopoopo a Luxford ma toe faaitiitia ai sala tupe i le 200 Pauni mo le tasi moliaga ma le ta’i 10 Pauni mo isi moliaga-ona maua ai lea o se aofaiga e 470 Pauni. 

O Aperila 1931 na faamuta ai le taimi o Aleni i totonu o Samoa. I le aso na ia tuua ai le atunuu mo Niu Sila-sa auina atu ia te ia se tusi faamavae a le Mau a Tamaitai: O lou alu ese mai lo matou atunuu, ua tuua ai matou ma ni loto faanoanoa i se tasi itu-ae matou te fiafia ai foi- i le isi itu. Matou te faanoanoa ona e le mafai ona aveeseina mai o matou mafaufau-e o’o lava ia matou fanau, le anoano o mea tiga na tutupu i Samoa i le faagasologa o lou taimi i lau galuega.

Ua matou fiafia ona o le a e alu ese mai lo matou atunuu. O le a matou manatua lou igoa pe a matou mafaufau i o matou puapuaga i le ao ma le po i le faagasologa o le lua tausaga talu ai. O Aleni i taimi uma lava e le kea i tagata Samoa-fai mai e tatau ona latou mafuta soo ma uiga lelei o papalagi.

E tatau ona i ai se tagata Samoa na te pōpōina lona tua-pe afai o ia o se tagata lelei ma lona leaga. O le le lava o mafaufau ma le faatuatuaina o tagata Samoa e tatau foi ona manatua-talu ai le le lava o lona iloa o aiaiga i fafo atu o Samoa.

O le tuua e Aleni o le atunuu na ia tusia ai se pepa maoa’e o faamatalaga mo le tagata o le a suitulaga ia te ia. O totonu o lea pepa o loo taoto ai le pogai o le le mafai e Aleni ona fai o se mea. Na te le talia le manatu e faapea o tagata Samoa-e lavelave le latou aganuu tau le loto faatasi-le faavae tau upufai lea e faigata ai mo tagata mai fafo ona malamalama i le faa-Samoa ma ona tagata. O le uiga o tagata Samoa fai mai Aleni, e faigofie ona malamalama i ai.

O le mea taua e ao ina manatua e faapea- e le mafai ona tupu a’e se tagata Samoa, ae tumau ona taofi i lona mafaufau  manatu faa-tamaiti e leaga ona fai-e pei lava o ia. E le tau mafaufau se tagata Samoa mo ia lava.

E amulī lava ona le maua e ia le malosi o le mafaufau ma na te le mafai ona faafesoota’i le mafuaga ma lona taunuuga. O faamaumauga a a’oga o loo faaalia ai e mafai ona ia faia se laasaga lelei tau mataupu o le a’oga-pe afai lea na te manatua mataupu-ae matua leiloa lava o ia i se taimi vave e pei o le suiga o le Tau.

O le mea moni-o le tagata Samoa ua aulia le luasefulu tausaga e mafai ona faatatauina-e tutusa lona mafaufau ma se tamaitiiti Papalagi ua sefulu-lua poo ua sefulu-fa tausaga le matua-ma e le mafai ona sili atu i lo lena tulaga.

Mo i latou ua faaalia ai le tulaga vave ma le talia o le aoaoina, o le vave lena o le tagata e faata’ita’i e pei o le manuki-ae le o se tagata.  O faiga a Samoa ma sauniga, ma aemaise ai lava lana faa-Samoa, e masani ona ta’ua o faailoga ia o le tulaga maoa’e o le tagata soifua-ae peitai-o mea ia latou te faailoa mai mea ia e fai e tamaitai ua matutua. 

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 08 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>