Manatu o le Fa’atonu - O le meaalofa a le Palemia o Tuilaepa mai Amerika Samoa

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 08 May 2016, 12:00AM

Mai talosaga e ono na faaulu i totonu o le Faamasinoga Sili e lu’i ai le tulaga moni atoatoa o taunuuga o le faiga-palota lautele ia Mati, e leai se talosaga e tasi o ia talosaga sa faagasolo e ala i se suesuega a le faamasinoga

O ia talosaga sa auaua’i ona toe faaui i tua ae ua toeitiiti lava o’o i le taimi e fofogaina ai i totonu o se faamasinoga faale-tulafono, ma o le lagona lautele i lena taimi e faapea e foliga mai o le faagasologa o le amiotonu ua toe se’e ese foi mai lona ala e ui ai I le taimi nei la-o le fesili e faapea:O ai na aveesea? .

Tali: E le aganuu a Samoa ma faiga faavae faale-aganuu ia ua faaigoaina faatasi o le Faa-Samoa, ma i se tasi itu-sa manino mai le matua aafia ai o le Palemia-o Tuilaepa Sailele Malielegaoi. O le upu i lena taimi e faapea na matua una’ia e Tuilaepa nisi o tagata talosaga ina ia toe faaui i tua a latou talosaga, ma faailoa atu ia i latou “e tumau pea ona i ai le isi aso,” ma e pei o le mea e masani ai-o le lagona lauele i lena taimi e faapea o le fenumia’i, tulaga faate’ia o le le talitonu e faapea foi ma le ita. Ina ua fesiligia pe na te le’i aiaina le faagasologa o le amiotonu ina ua fai mai o ia o le mea na ia faia, o le faaaliga lea a Tuilaepa fai mai: “E leai. “Ou te le’i aiaina na mataupu,” o lana faaaliga lea i le Sunday Samoan. “Ia manatua foi, o la tatou aganuu o se vaega taua tele lea. O gaoioiga uma lava ou te faia- ona o la tatou aganuu ma faiga faa-Samoa.”

Ia, o ia o se tagata polokiki uiga ese, la tatou palemia pele. E tusa lava pe lavelavea o ia i totonu o se mataupu-na te maua lava i taimi uma se auala e mafai ai ona ia sao i fao.

O le itu taua la e faapea o lona faapea mai na te lei aiaina le faagasologa o le amiotonu i le taimi na ia una’ia ai nisi o tagata talosaga e toe faaui i tua a latou tagi, ae o lea ua na faailoa mai e faapea o gaoioiga uma lava na ia faia ona ua una’ia o ia e aganuu ma agaifanua a Samoa, ma o lea faaaliga mai ia te ia –o sana ta’utinoga foi lea e faapea e moni lava na ia aiaina. 

O le taimi foi lea na ia faaalia ai e faapea sa taumafai o ia e fesoota’i atu i lana Minisita Lagolago muamua, o Lafaitele Patrick Lei’ataualesa, e talanoaina lana talosaga o loo tuua’ia ai se tamaitai Faipule fou faatoa filifilia-le Sui Usufono o le Palemene mo le Alataua Sisifo, o Aliimalemanu Alofa Tuu’au, ona o faiga tau faasese ma le pi’opi’o.

Fai mai Tuilaepa ua na le maua Lafaitele, ae sa mulimuli ane ona ia maua e faapea-e moni lava ua uma ona toe faaui i tua e Lafaitele lana talosaga. Ae pei ona aliali mai, o le talosaga a Lafaitele na toe faaui i tua “ona o le malosi tele o le una’i” mai tagata o lona itumalo, ma ioe, faatasi ai ma le faamaoniga a le Palemia o Tuilaepa. 

Ma, ona soso’o ai lea ma se talosaga o loo tuua’ia ai faiga pi’opi’o e faasaa i le filifilia o se Faipule sinia, o Leaupepe Toleafou Faafisi, lea- e pei foi o isi talosaga i luma atu, sa faaapea foi ona toe faaui i tua e aunoa ma se leo. 

I lenei la taimi, e peiseai o se mea faalavea aao lea na ia tuuina atu ia Tuilaepa se popolega e sili ona faigata mo ia-lea lava ua mafai mulimuli ane ai ona aveese ma le auala, sa vave ona ia tofia Leaupepe i le tulaga aupito i maualuga o lana pulega, o le avea lea ma Fofoga Fetalai o le Palemene. 

Ina ia mautinoa lelei, o lea mea ua manino mai o se faailoga lea o le faafetai mo le auaunaga uma a Le’aupepe i lona atunuu e ala i saofaga a lana pisinisi malosi, ua leva ona fai i le malo i le tele o tausaga na ia faaaluina i totonu o le Palemene.

Ae o lea ua aliali mai e faapea o le faatinoina o le mea na ia faia ia Tuilaepa, ua faafuase’i ai ona maua o ia o loo faamata’u e le manatu e faapea na ia faia se mea sese i se nofoaga i tua, ma o le taimi lea na ia faaalia ai:”E faigata ona o Samoa e le pei o isi atunuu –e i ai lava lana ia aganuu.”

Sa faaauau pea lana faamatalaga ma fai mai: “E le mafai ona tatou taofia a tatou aganuu masani ae o le faamoemoe o le tulafono-o le taofia lea o nei (mataupu tau faiga-palota). E le mafai ona tatou taofia le aganuu ae le faapea e le taua le tulafono….o lona faamoemoe autu o le taofia o amio (e le tusa ai ma le tulafono)i le faagasologa o se faiga-palota.” O lea la ua tatou iloa i le taimi nei. Ua saeluaina o ia i le va o lona faaaloalogia o le amiotonu ma lona alofa i le suamalie o le paoa lea ua na iloa o le a faatumauina ai o ia i le mea o loo i ai nei i taimi uma lava o le faagasologa,  ma i le taimi nei-o lona tulaga fenumia’i ua avea ma manu’a ua faateleina pea lea e le maua atu se to’afilemu i lona mafaufau. O lo matou manatu lena. O loo tiga o ia i totonu talu ai-i le taimi nei-ua na iloa e faapea sa le tatau lava ona aia fua o ia i ia talosaga tau le faiga-palota, e tusa ai ma le faiga na ia faia ai. sa tatau ona nofonofo pea o ia ma fai lana ia pisinisi ae tuu le Faamasinoga e fai le mea e tatau ona ia faia, lea e afua mai faiga pi’opi’o ma le tau faasese-i le fagasologa o le faiga-paloa lautele –ina ia maua ai se aso-o le a nonofo filemu ai ma le fiafia tagata uma lava i totonu o se Samoa e sa’oloto mai faiga pi’opi’o. Ae peitai- e aliali mai o le tele o le faaaoga o le mafaufau o lea alii –ua tete’e ai ma i le taimi nei-ua na tuua’ia tagata uma  ma fai mai: O soo se tagata Samoa lava-o ia lea o se Samoa moni e malamalama i lena tulaga, ae afai e le o oe o se Samoa moni-o le a e lagona le ita. “ Lapisi. Ia-o le a le aoga o le i ai o se Palemene pe afai o tulafono na ia faia mo tagata uma lava ina ia mulimuli ai ma usita’ia, o loo fulitua i ai latou na faia  pe a talafeagai ma o latou faamoemoega uiga ese? Ona soso’o ai lea ma le itu e faapea atonu sa tatau i le Palemia o Tuilaepa-o le vave ona fai o le sili foi lea ona lelei-se taumafaiga e tuufaatasi ai ona manatu ma lana faa-Samoa e pele ia te ia-ma mea e igoa o le amiotgonu, faimea tonu ma le faamaoni.

Sa tatau ona ia faatinoina lenei tulaga e afua mai galuega a le malo lea ua loa o ona pulea faatasi ai ma lona lafoa’ina tu’u sa’oloto i le tele o tausaga, ana leai-o lona le mafai ona faatino lea tulaga e ono taunuu ai i se fetu’u e igoa o le matua lafoa’i o faiga pi’opi’o ma aafia ai ma lana Samoa e alofa i ai i le faagasologa atoa e tau i ona tulivae, e ala i se ituaiga o mativa –ua tulai mai ai fevesiaiga na te le’i vaaia muamua. “I aso nei-ua tatou vaaia faailoa mataga ua amata ona pulato’a mai i o tatou foliga. 

O ia tulaga o loo i totonu o ata ua tatou vaaia ai tagata e leai se sala ua matua pagatia ma fasiotia i totonu o latou aiga i le po e matua aunoa ma se mafuaga e ese ai mai lo latou i ai i lea nofoaga, ma ua lafo atu ia Tuilaepa ma lana faigamalo e taofi lenei mea faavalevale –a leai e mafai ona avea ma ma’i tumau e pogai mai le tulaga pagatia ua le mafai ona taofia i nofoaga uma.. 

Ona soso’o ai lea ma le mataupu faale-tulafono o loo tupu iinei ma i totonu o Amerika Samoa o loo aafia ai se Minisita fou a Samoa faatoa tofia o le Faamasinoga, o Faaolesa Katopau Ainuu. O le aso 8 o Me 2008, na faaulu ai e le Loia Sili a le malo o Amerika Samoa, o Fepulea’i Arthur Ripley, se tasi i le Faamasinoga Faa-Itumalo a Amerika Samoa o loo ta’ua ai le suafa o Katopau Ainuu, e avea ma itu tete’e i se tagi tau solitulafono. Na tuua’ia Katopau i lona fai o ni solitulafono  se lua, o le tasi o le tau faasese ae o le isi o le Faiga Tau Faasese Solitulafono. O le moliaga o le Tau Faasese, o pepa faamaumau a le faamasinoga o loo faaalia ai e faapea “o le aso 3 o Novema 2006-na faaaoga ai e le Itu Tete’e ma le iloa lelei tupe ia na tuuina atu na te tausia ona o le soli o le ASCA 46.4104, o se ituaiga C lea o faiga tau faasese e mafai ona faasalaina i le nofo i le falepuipui mo se vaitaimi e o’o atu i le fitu tausaga, se sala tupe e o’o i le faaluaina o le aofaiga na maua mai. O le moliaga o le Tau Faasese Solitulafono, o loo faaalia i pepa a le faamasinoga e faapea o le aso 3 o Novema 2006, na maua mai e le Itu Tete’e ma le iloa lelei ma le loto i ai tupe e ala i le faaaogaina o se faiga e faasese ai e ala i le faafoliga sese. E avea ma molimau: Na malie le Itu Tete’e e fai o ia ma sui o na afaina) e avea ma loia, i se mataupu tau matai; i lea aso, na avea e le Itu Tete’e le totogi mai e na aafia) e avea ma tupe totogi mo lona avea ma sui o ia tagata na aafia i totonu o se faamsinoga, ae o le taimi lava lea-ina ua iloa o le a tuua e le Itu Tete’e le atunuu…”I le taimi nei la ina ua mavae le sefulu tausaga, ia Mati 2016, na fai ai le faiga-palota lautele a Samoa ma o le itu tete’e o Katopau Ainuu, lea ua na umia nei le suafa matai o Faaolesa, sa tauva mo le Palemene ma na filifilia o ia. 

Mulimuli ane, ina ua filifili e le Palemia o Tuilaepa lana kapeneta, na ia tofia Faaolesa e avea ma Minisita o Faamasinoga, ma e le’i umi mulimuli ne ai, ua toe laga mai aitu o taimi ua te’a, ma ua toe ola mai-ma tula’i mai e tuuina atu ia Faaolesa ma Tuilaepa se taimi faigata. Ina ua fesiligia sona finagalo faaalia e uiga i ia lipoti, fai mai Tuilaepa ua “faate’ia” o ia i ia lipoti. “Ua uma ona ‘ou talanoa ma le Minisita (e aafia ai) o ia foi lea ua faate’ia e i latou).” Na faaalia e Tuilaepa e faapea ua “uma ona faafesootai e Faaolasa lana loia i Amerika Samoa o ia foi lea ua faate’ia i lea tulaga, ma (e tusa ai ma mea na faailoa atu ia te ia) ua leva ona fuma ona fo’ia lea mataupu ae o lea ua toe ‘eli mai i luga.” Ua faate’ia? O le a le uiga o le upu “faate’ia” lea o loo talanoa i ai lea to’alua iinei? E le afaina. Ae faamolemole-aua e te fesili mai ia te a’u ou te taumafai ma faamalamalama atu soo se mea. Ona pau o le mea e mafai ona ‘ou faailoa atu e faapea-ina ua fesiligia e lenei nusipepa Faaolesa mo sona manatu faalia, fai mai a ia na te le iloa lea tusi saisai; ona ia talosagaina lea o se ata o lea tusi saisai ina ia mafai ona tilotilo i ai a’o le’i faaalia sona manatu. O Ata o le “tusi saisai” na auina atu ia te ia ae peitai-e o’o mai lava i le taimi na lolomi ai le pepa i lea po-e le’i tali mai lava. I o i Amerika Samoa i lea taimi, fai mai le Loia Sili i le taimi nei, o Talauega Eleasalo Ale, o loo fai e lona ofisa se suesuega i lea mataupu “O se mea lenei na tupu muamua ae ou te le’i sau i lenei ofisa,” o lana faaaliga lea. O le mea moni o loo matou tilotilo i lea mataupu.”Na ia ta’ua foi e pau lea le mea na te iloa e faapea “o lea mataupu o loo tumau pea ona aloa’ia faale-tulafono ma e manino mai o loo i ai pea i totonu o tusi a le Faamasinoga, ma o le mea lea-o loo tumau ona le tagofia. “O se mataupu lea ua lafo atu i le faamalosia o le tulafono ma Leoleo latou te faamalosia pe afai o lea tagata o loo i totonu o la matou pulega. “(Ae mo) le talaaga ma mafuaga mo lea tusi saisai, o na mea moni o loo tumau pea ona i tua. Ou te le iloa le mea na tupu.”

Na ia faamatalaina: “O le tusi saisai o loo aoga pea ma ana faapea o i ai o ia i totonu o le pulega a Amerika Samoa-e mafai ona saisai o ia e Leoleo e tusa ai ma le tusi saisai a le Faamasioga.” I Samoa nei i se tasi itu, e aliali mai e faapea o le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga lea ua feagai ma lea tulaga o Faaolesa Katopau Ainuu, o se alii lea ua pupule. 

Ua manino mai o loo matua saili o ia e faaleaogaina lea tusi saisai o loo taatia pea e faasaga ia te ia i totonu o Amerika Samoa faatasi ai ma se fesoasoani a le loia i Amerika Samoa, lea na ia faaalia i se talanoaga i luga o le telefoni. “O le a fai e la’u loia se talosaga ina ia faaleaogaina le tusi saisai,” o lana faaaliga lea. “O le faatuai ona o loo latou taumafai e saili e saili le pepa e lagolago ai lea tusi saisai. “E leai se mea o i le ofisa o le Loia Sili ma o loo latou sailia foi se kopi mai le Faamsinoga.” Ina ua fesiligia pe malaga o ia i Amerika Samoa pe a fofoga lea mataupu i totonu o le Faamasinoga, fai mai Faaolesa e leai. “O loo fai e la’u loia,” o lana faaaliga lea. “O le taimi lava ou te maua ai le taunuuga-ona ‘ou valaau atu lea ia te oe mo la’u tali aloa’ia. I le taimi nei, e le mafai ona ‘ou ta’u atu se isi mea e ono faaleaogaina ai le galuea a la’u loia.” E o’o mai i le asō-e le’i valaau mai lava Faaolesa. 

Ae poo le a lava, ia manatua lelei o Amerika Samoa o se vaega lea o le Iunaite Setete o Amerika, ma ona o lena itu, e matua le mafai lava ona faaaoga ai le faa-Samoa-e pei ona faaaoga iinei-e faaleaogaina ai le faagasologa o le amiotonu tusa lava poo le a le pogai. O le mea lea-e lelei ona lapata’ina i tatou. O le meaalofa a Tuilaepa mai Amerika Samoa e ono mafai ona ia fo’ia. Ae tatou faatali pea ma vaai.

Mo le taimi nei, atonu e te fia faitau i lenei tusitusiga, silasila i le itulau 5:

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 08 May 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>