Manatu o le Fa’atonu-O se lapata’iga mai ananafi, Ia Faato’ilaloina le malosi o le leaga o loo faamata’u ai Samoa i le taimi nei;

By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 08 April 2016, 12:00AM

Ia Setema ua te’a i le 1999 a’o faaigoaina le lomiga o le Sunday Samoana o le Sunday Observer, e i ai se tusi na taunuu mai i le faatonu.

Na tusia lea tusi e se tasi e faitau so’o i lenei nusipepa., O ia lea o Maluiaiga Jerry Hope, lea na matua tofu i le loloto o vaega tau le soifuaga faa-Samoa-o loo faapopoleina ai e tusa ai ma lena taimi ma o se tulaga faanoanoa lea mo i tatou uma lava, ma ua sili foi ona faapopoleina ai tatou i aso nei.

O lea tusi sa faa-tuatusi i le faatonu i lena taimi, o Savea Sano Malifa. Fai mai lea tusi

Ou te fia faailoa atu ia te oe le tele o lo’u fiafia e faitau i lau lomiga talu ai nei o le Sunday Observer, aemaise ai lava o itulau e 6 ma le 7, lea ua matua faatumulia ai a’u i le faamoemoe ma le talitonu atoatoa i le tulaga o le soifuaga o tagata ta’ito’atasi i totonu o Samoa i aso nei ma o le mea lea-e tusa ai ma le lumana’i o Samoa lea ua tatou laasia i lenei milineuma fou. 

O le itu e faapito, ou te fia ta’ua lau manatu o le faatonu  “Mafaufau i le senituri fou i le “Aso o Tamā:, o se tusi mai se tasi o lau ‘au-faitau o loo sainia e  Moemanatunatu ua faaigoaina “O le mana’o i Tupe e le maua ai se fiafia!! ma le tusi a Hon. MP Afamasaga Toleafoa’s “Mea le Aoga ma le faamaumau malosi, e tusa ai ma le aganuu 

O lona lau-aluga, o ia tusitusiga e tolu na tusia e ni tagata eseese se tulu ia e aliali mai ua aofia ai mataupu eseese ma ua matua faailoa ai le matua eseese o ia tusitusiga e tusa ai ma le tusia o ia tusi ae ua ‘ou iloa ni vaega eseese se lua e tutusa ai le tusiga o ia tusi e tolu.  

O lau lava manatu o le faatonu, pe afai o sa’o ona ‘ou faitauina, o loo faatūtū i vaega tau le amiotonu lautele ma le alofa i totonu o lenei atunuu pele o i tatou.

O nei manatu ua faaaogaina e peiseai o se mea na maua fua ma sa le mafai lava ona lu’iina i totonu o le aganuu masani a Samoa, o loo faamalosia ia manatu e misionare Kerisiano ia na latou faamanuiaina lo tatou atunuu ma sa leai se taimi na masalosalo ai.

I le taimi nei, ua lamatia ia mea. O le tusi a Moemanatunatu, e tusa ai ma lo’u manatu, ua tuuina mai ai ni upu si’i o le poto maoa’e e aoga mo lo tatou atunuu i aso nei. O ana upu tau mulimuli o ni upu o mea tau le lalolagi nei ae o ni upu auro faale-agaga. :

“E lelei ona maua sina malologa i lo le lua o lima e tumu saisai i le galuega fita o le tauivi ina ua te’a le matagi. “ 

O nei upu ua matua mamafa-tu lava i lo’u agaga, Lau Afioga i le Faatonu. Ou te faamoemoe o le a faapea ona latou faia mo nisi o a outou tagata faitau.

O Afamasaga, e tusa ai ma lana pitolaau, sa tilotilo i le i le eseesega  o mea e lua i le va o le gagana Samoa ma mea faatauaina o le aganuu mai fafo ma o lona faailoa atu o lea itu ua matua taua tele, faatiga ma e matua tele le fiafia ua maua ai.

Ae peita’i, e tusa ai ma le faafetai tele ia te ia, e matua mamao ese lava mai le avea ma perofeta o mea faatiga ma le faafanoina.

E pei lava ona apo e le Gagana Peretania le anoano o le gagana lē ‘ano’ano a Siamani, fasi falaoa toe faavevela ma greekies e avea ma o Aiga Tupu e sili ona aloa’ia, sa faapea foi ona talia e Samoa le taaloga e sili ona faatiga i totonu o le upu e igoa o le kirikiti faa-Peretania ma toe liua e avea ma taaloga e sili ona fiafia ai le lalolagi (aemaise ai lava pe a ta’a’alo ai tama’ita’i (ma faaigoaina o le Kirikiti!.

Malo Afamasaga. Ia Manuia Samoa! Ia Manuia. A tatou toe fo’i la i le faamoemoe o lenei tusi, o la’u vaaia o loo i ai ni mataupu masani se lua i totonu o tusitusiga se tolu o loo ta’ua i luga, lea o loo tuuina atu se faamata’u i lo tatou atunuu ma se lu’itau e matua tele i ona ta’ita’i i le taimi nei ma le lumana’i. 

- o le sailia ma le faatautala o tupe (tusa lava pe faapefea ona faasoa atu faamanuiaga e maua mai ai i tagata Samoa) lea ua matua afaina ai tagata Samoa ma ua faa-tauasoina ai faale-agaga ona tagatanuu. 

- o le faamata’u mai mea faale-aganuu na faaulufale mai fafo, aemaise ai lava mea o le olaga nei ma lona faaaogaina..E tatau ona tali atu i mea moni o le olaga nei ma iloa e faapea e leai se ala e mafai ai ona tatou toe ki i tua le uati ma taumafai e taofi mea mai fafo e le mana’omia. 

E te le mafaia i se tulaga lelei ona fai se tulafono e faasaga i le Televise, nusipea i atunuu mamao ma lipoti a leitio, ata video o sauaga e faaulufale mai fafo ma ata video o mea leaga, E-meli ma isi lava.

O le a latou fetuleni mai e pei o le tafega, e avea ma afi poo le suavai mai lugā. Ae peitai o le malo o Samoa, e itiiti e pei ona i ai, ua i ai lava ana ia aganuu faatauaina ua faataoto ia e mafai ona tali atu i mea faatauaina sese ma tama’i povi auro o lafu mai fafo, pe afai lea e tuuina mai e le Atua ia i tatou le lotomau ma le ta’ita’iga e tali atu ai i ia mea.

O le lu’itau i le taimi nei o le faaaoga lea o mafaufau na tuuina mai e le Atua ia i tatou –e fai ai le tuu-eseesega i le va o le mea lelei ma le mea leaga ma faato’ilaloina vaega-‘au a le leaga lea ua faamata’uina Samoa i le taimi nei. 

 “Gogitus sum, ergo sum” o le faaupuga lea a se pilosofa Farane o le 16th senituri o lona suaga o  Descartes, o le tamā lea o mafaufauga faaona-po nei.

(O lea ou te manatu ai o le pogai lea ua ‘ou ola ai) “L’homme n’est qu’un roseau, mais un roseau pensant” o le faaaliga lea a le isi filisifa o Farane e igoa o Pascal e uiga i le 100 tausaga mulimuli ane ai. (o le tagata ua na o se vao e tupu, ae o se vao e tupu ua i ai ma se vao o le mafaufau) O a’u aso atonu ua fai sina sasi. O le a ‘ou tuuina atu lea tulaga ia i latou e faitau ai –ia o le a lelei ona faailoa i ai i lo a’u e faasa’o ai a’u. 

I totonu o lenei vasa tele e viligia e le matagi, o Samoa atonu ua faapea foi ona itiiti ifo i lo se vaovao, e tusa ai ma lona laufanua. I lenei lalolagi ua nofoia e le ono piliona o tagata soifua e aofia ai ma se vaomatua fita o tagata.

Samoa, faatasi ai ma lona 170,000 poo le sili atu o tagata o loo nonofo ai, e mafai ona laki ina ia aloa’ia e avea ma vaoutuutu, e tusa ai ma le gagana tau le faamaumauina o tagata.

Ae peita’i, o sao e tolu i le Sunday Observer ananafi ua leai ai se masalo ia te a’u e faapea ua le gata ina avea Samoa ma vaoutuutu, ae ua matua foliga lava o se vaoutuutu e mafai ona mafaufau. 

Sa faaalia foi e la outou nusipepa se tusitusiga e uiga ia Lady Diana ua maliu. O lenei tamaita’i ua avea i le taimi nei ma vaega o le tala faasolopito, ae o le matagi lea na te le mafai ona tineia le malamalama o lana moli ua na faia o ia ma tagata e le oti, o lona le mafai ona oti tatou te fiafia ai i lea lava taimi ma tatou fetagisi ai.

Masalo ailoga e mafai e soo se tasi o e fai sao taua i le Sunday Observer ananafi ona tauva ma ona uiga lelei faale-tagata (pe a itiiti mai, Talosia ia leai) 

Ae peitai sa faapea lava ona faia e le to’atolu na tuuina mai o latou sao, o lo’u manatu lea, na tutu ai se afi o le iloa tuufaatasi o le aganuu a Samoa ma le malamalama lautele lea o le a le faigofie ona tafi ese. A tatou aga’i atu i le vaitau o matagi malolosi, ma le tele o isi lava vaitau o matagi malolosi mulimuli ane ai, e tele ni lima o le a manaomia e fai ma talita o le afi.

Talu ai ona e i ai mafaufau o Samoa, ua faaapea foi ona i ai lima o Samoa. O le a tumau pea Samoa! 

 

Ia manauia  Samoa!

Soifua, 

Maluiaiga Jerry Hope, 

Attentive Reader,

Afiamalu. 


By Faaliliu e Seagaitumua Tupuola 08 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>