Manatu o le Fa'atonu - “...E o’o lava i vale e sa’o foi i nisi taimi” – Winston Churchill

By Mata'afa Keni Lesa 07 August 2016, 12:00AM

O nei upu logologoa e afua mai ia Winston S. Churchhill. Fai mai a ia: “O le lesona e sili ona lelei i le olaga nei o le iloa lea-e o’o lava i vale e sa’o foi i nisi taimi.”

O se mea lelei le iloa pe o le a le mea na mafaufau i ai Mr. Churchill i le taimi na ia faia lenei fuaitau lauiloa. Ae peitai-a tilotilo i le mea o loo tupu ne ii totonu o le malo o Samoa i aso nei, ua vave ona o’o mai i le mafaufau Mr. Churchill. Ma e tusa ai ma lenei nusipepa-ma isi tagata faitio-ua leva ona faaigoaina i le tele o igoa e pei o “vale ‘ai’aile, vale ‘ai-popo ma “tamaiti” e le ‘au-malolosi ma le silisili ese’-ae o se mea poto le iloa e faapea i nisi foi taimi-e “sa’o ai vale.” 

O le vaiaso talu ai na matou maua ai ni tala fou uiga ese. O ia tala fou e mai le Pule ma Su’etusi Sili, o Fuimaono Camillo Afele, lea na fai mai-o lipoti a le Su’etusi mo le 2013 i le 2016 e le o faagaloina poo ua taunumia i lalo o le fala. Fai mai a ia o lipoti o loo fesiligia o loo tapenaina ma e tatau ona tuuina atu i le Laulau-a-fono a le Palemene a’o lei aulia Tesema.

Manaia tele. Ua faigata lava ona matou faatali. Afai e avea le taimi ua tuana’i ma o matou faamasino, e mafai ona matou faapea o lipoti a le Su’etusi o le a tuuina atu i le Komiti a Alii Ofisa o le Palemene. O le mea o le a tupu i lena taimi matou te le iloa. 

E toe faailoa atu foi-afai o le taimi ua tuana’i o le a avea lea ma o matou faamasinoga, o le lipoti mulimuli a le O.P.C. ua maumau ai le taimi. Ua matou fai atu faapena ona e o’o mai i le taimi nei, ua leva ona faataatia i luga o le fata ma ua pefua. E ui lava ina ua uma ona pasia e le Palemene-o lona uiga ua latou talia mea uma o loo i ai-sa le talanoaina ma ailoga e toe talanoaina. 

. O le a la le aoga o nei lipoti? Ina ua lagā e le nusipepa lenei fesili i le taimi mulimuli, e le’i toe faatali le taitaiga o le malo ae faaigoa i matou o “vale ‘ai’ile” ma “avale ‘ai-popo” O si a latou faaupuga fai mai matou te le o iloa le mea o loo matou tautala i ai. E moni e le o i matou o ni laui’a pe a pa’ia le mea tau tausitusi ma le tamaoaiga ae matou te le iloa le taimi e faamaumau ai tupe taua a le ‘au-totogi lafoga pe afai e avatu nei lipoti faataatia i luga o fata ma pefua ai. 

I le taimi nei la-tatou toe fo’i i tua teisi ia Aperila 2014 o le taimi lea na talia ai ma faamaonia e le Palemene le 39 lipoti e aunoa ma le talanoaina. I lea taimi-e toalua tama taalo autu o le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le Fofoga Fetalai o le Palemene o Laaulialemalietoa Polataivao Fosi. Na faatu e le Palemia se lafo mo le Palemene ina ia talia lipoti e aunoa ma se talanoaina ina ia mafai ai ona “latou se’e atu i le lipoti a le Komiti o Alii Ofisa o le Palemene (O.P.C.) “O le Taitai o le itu Agai i lena taimi o Palusalue Faapo II, na tete’e.

 “Lau Afioga i le Fofoga Fetalai-o nei lipoti uma e taua tele ma e fia saunoa Sui Usufono uma o le Maota e uiga i ia lipoti, aemaise ai lava lenei itu,” o lana faaaliga lea. E anoano matupu matuia o loo i totonu o nei lipoti ma o lea e tatau ai ona tatou tilotilo i ai.” Sa teena e Tuilaepa. 

 “Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le upu mulimuli e uiga i nei lipoti o le tali lea mai le malo,” o lana toe tali vave mai lea. “O le a le aoga pe afai e faatulaga aso o nei lipoti? O lipoti tatou te manaomia o lipoti e faasino  i le asŏ, o le la le mea o loo tupu i le taimi nei, o lipoti o le taimi nei.” E sa’o foi le Palemia o Tuilaepa i se tasi itu. 

Ae peitai, o le faaletonu o ai na faatulaga ai aso o ia lipoti? O ai sa pulea le malo ma o matagaluega a ai ia ua amio e pei o ni tagata faavasivasi laiti e tuuina mai a latou lipoti i soo se taimi latou te loto i ai? 

I soo se itu lava-sa mulimuli ane ona lagolagoina e le Fofoga Fetalai o Laauli Tuilaepa. Fai mai a ia: “E sili ona lelei pe a faatu se lafo i le taimi nei e faapea ua talia aloa’ia e le malo nei lipoti uma,ona tali mai lea o le i atugaluga na lagā e Komiti ma o latou Taitaifono.

O le taunuuga, na pasia le lafo a le Palemia o Tuilaepa faatasi ai ma le fesoasoani mai le Fofoga Fetalai. Ma o le faatinoina o lea tulaga, o le avanoa mo le leo o tagata lautele ina ia fofogaina i totonu o le Palemene e ala i fesilia na lagā e o latou sui filifili i totonu o le Malo e uiga i nei lipoti-e pei ona taua e Palusalue-ua maumau. 

But that wasn’t all. O le isi laasaga vave e soso’o ai, sa faauau pea ona fulitua le Palemene i le folafolaga a le faigamalo e talanoaina le lipoti logologoā a le Pule ma Su’etusi Sili faapea foi ma le lipoti a le Komiti o Alii Ofisa ao le Palemene. 

.Ina ua mavae le maligi o nai loimta, soso’o ai ma fusifusiga ma feasogiga, o le isi lafo na faatu faatasi ma lipoti e lua na talia e aunoa ma se fesili e tasi na lāgā e uiga i ia lipoti.

I totonu o lea taualumaga, o le mau-tali atu, faimea tonu ma faigamalo lelei –ua matua tapunia lava. 

Ua matou fai atu faapenei ona o le talia o se faatoesega ma se faamavaega mai se tasi o le anoano o alii ofisa o loo tuua’ia i totonu o ia lipoti, o vaega o i totonu o nei lipoti e lua –o loo faaalia manino ai le le mafai ona taofia o faiga pi’opi’o i totonu o le malo atoa-ua teu i fata e faavavau.

O le mea moni, o le anoano o fesili sa manaomia ai e sui o tagata lautele ni tali-pe na faapefea ona faaalu a latou lafoga mai tupe o lo latou afu-pe na faaaoga sese-e le mafai lava ona toe tagofia. Ma matou te le o talanoa atu i ni miliono ia e ono le mafai ona tuuina mai ni faamatalaga. 

Ae sa le muta ai iina faiga a le Fofoga Fetalai muamua o Laauli. I lea lava po ina ua talia e le Palemene ia lipoti uma e aunoa ma se talanoaina faalelei, na ia faaigoaina ai nusipepa-o loo aofia ai “vale” ma “vale ‘ai-popo-ina ia suesueina e le Komiti a le Palemena ua i ai le malosi silisili ese o Uiga Taualoa ma Faiga Faavae.

.Ua le fiafia ina ua lomia faasalalau e lenei nusipea le lipoti a le Pule ma Su’etusi Sili, sa manatu le Fofoga Fetalai o Laauli e i ai se mataupu na te fia faamaonia. 

“O la matou sini autu o le mulimuli i taualumaga,” o lana faaaliga lea. “O loo i ai a matou Tulafono Tumau ma isi lava tulafono o loo puipuia ai ma ta’ita’ia ai aia tatau faa-Palemene.”

O le toe tilotilo la i tua i le taimi nei, o le a le mea o loo talanoa i ai o ia?  Taualumaga,? Aia Tatau? O ai lea e taumafai e faavalea le isi iinei? E moni ‘ea lo latou manatu o tagata o lenei atunuu e valelea-latou te le mafai ona vaaia le mea o loo tupu? I le taimi nei la ma le faagasologa atoa o lenei mataupu, ua leva ona matua galulue le malo e faaleaoga lenei nusipepa.

E pei ona matou fai atu muamua, ua le mafai ona matou matauina taimi na faaigoa ai e le Palemia o Tuilaepa i matou o “vale” ma “vale ‘ai’aile” ona o lo matou fesiligia o faamaumauga a lana faigamalo pe a pa’ia mataupu tau le ‘mautali atu’ ma le ‘faimea tonu.

I lena vaitaimi, sa matou fai atu e faapea o le faaiuga a le Fofoga Fetalai muamua o loo fesiligia-ua le gata ina fai ma faatiga i nusipepa, ae o se faatiga foi i sui o le atunuu lautele-o a latou lafoga o le afu maligi o le a tumau pea ona le tuuina mai se faamatalaga e faasino i ai. E faavavau. 

A o tatou malolo i lenei Aso Sa, faaalu se taimi e toe aoao mai ai o tatou mafaufauga ina ua mavae atu se vaiaso pisi. O upu logologoa a Mr. Churchill’s e aoga ona mafaufau i ai. O le mea moni, o le lesona sili o le olaga o le iloa lea e  faapea- “e o’o lava  i vale e sa’o i nisi taimi Poo e tusa ai ma upu a se matai mai Sakalafai i le faagasologa o se finauga talu ai nei tau eleele, “e moni lava e valea Sakalafai, ae le valea tele foi.” 

Ia outou maua Samoa se Aso Sa to’afilemu, ma ia faamanuia atu le Atua! 

By Mata'afa Keni Lesa 07 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>