Se lapata’iga moni mai Luga? Pe se mea-fa’a’emo?

By Pai Mulitalo Ale 07 April 2016, 12:00AM

Na moei’ini o’u mata ae ‘ou fa’alogoina se leo o fa’apea mai, “e le pa le tane ma e le pe fo’i le afi”. Ua tatau ai i tagata uma ona to’otutuli ma tatalo i Le Atua mo se vavega. E fai e Le Atua vavega” –Toaipuapuaga Opapo

O se fa’aaliga ea po’o se lapata’iga, le mu o le tane-suau’u lea na sasao i le uafu i Matautu fa’apea fa’aaliga na muamua mai, lea na ta’ua ai se tama’ita’i fa’apea o lo’o ia tauavea fa’ailoga na o’o ia Iesu Keriso i taimi o Ona puapuaga?

E le ono toe fa’amanatu mai e mea ua tutupu nei, va’aiga ma mea fo’i na tutupu i le 2009, le ata e foliga o Maria na va’aia i le Maota o Ioane Viliamu, ae mulimuli ane, mu-lē-aogā le Faletalimalo o le Kitano Tusitala ae maise fo’i le sunami na maliliu ai nisi i Aleipata? 

O fesili nei o lo’o laualuga i finagalo ma mafaufauga o le atunu’u, ona o mea na tutupu i nai aso ua mavae atu nei.

E o’o i luga o upega-tafa’iLagi, o lo’o fa’aalia ai le tele o mafaufauga ma talanoaga ona o nei tulaga e aliali mai i totonu o le atunu’u. 

I Samoa nei lava ia, ua avea ma ‘autu o talanoaga i so’o se tulimanu, i aiga, a’oga, le taulaga e o’o lava i talanoaga i falesa. 

O ananafi, na fa’atalanoaina ai e sui o le Samoa Observer le tama’ita’i o Toaipuapuaga Opapo, le alo e 23 tausaga o le Fa’afeagaiga EFKS, lea na avea ma ‘autu o le tele o talanoaga, ina ua fa’ailoa fa’alaua’itele fa’aaliga na o’o ia te ia i le vaitaimi o le Eseta.

Na fesiligia pe talitonu, o le mu i le Aso Gafua, o se lapata’iga? 

Ni fa’ailoga ia mea? 

 “’Ou te manatu o se fagufagu lea mo Samoa,” o lana fa’aaliga lea.

Na ta’ua e Toa, o ia sa i lona aiga i Vaitele, ae vili atu se fafine, e ta’u atu ia ia le mu.

“Na ‘ou autilo atu mai le fa’amalama ma iloa ai le mu mai lo’u potu. Na ‘ou fa’alagonaina i le taimi lea, le tiga, na ‘ou popole i tagata o le a a’afia.”  Fai mai Toa, sa taumafai e fa’afeso’ota’i lona tama-Faife’au, ina ia latou tau-fai tatalo fa’atasi.

Ina ua le mafai ona o’o mai lona tama i le taimi lea, na la o ai ma lona tina i le taulaga ma va’ai-tino ai loa i le mu. E le’i umi ae o’o atu lona tama. 

“Na ‘ou to’atuli ifo i tafatafa o le ‘auala e fa’afesaga’i ma le mu, ma tu’u-atu atoa lou agaga i Le Atua, mo Samoa,” o lana fa’amatalaga lea ma fa’aopopo mai, a’o fai lana tatalo, na fa’afuase’i ona ia le-iloa le mea o lo’o iai.

“Na moei’ini o’u mata ae ‘ou fa’alogoina se leo o fa’apea mai, “e le pa le tane ma e le pe fo’i le afi”. Ua tatau ai i tagata uma ona to’otutuli ma tatalo i Le Atua mo se vavega.  E mafai e Le Atua ona fai vavega.”  Fai mai Toa, na fai e Le Atua se vavega i le aso lea. 

“E ono to’atele nisi e ma’umau soifua i lea aso peita’i, ua fa’asaoina e Le Atua,” o lana tala lea.  “Ou te le’i faia se vavega, a’o Le Atua.” 

Na fa’apea mai fo’i, o le fafagu mo Samoa ma ona tagata, ma e tatau ona fa’afetaia e tagata uma ma manatua, tatou te le-iloa le mea e tupu i o tatou olaga, i le isi lima minute o muamua. 

“’Ou te iloa, e to’atele nisi e le talitonu ia a’u ae le-afaina lea. ‘Ou te talitonu lava o la’u lea galuega e fa’atino, o le fa’ailoa atu o le ‘Upu a Le Atua. E iai le aso e fa’amasinoina ai tatou.

Na saunoa fo’i le Fa’afeagaiga o Opapo Oeti (FS), e foliga e fou lava manu’aga ma fa’aaliga i le tino o lona afafine i le taimi na tupu ai le mu. “Na ‘ou va’ai ua toe tafe le toto mai ona lima, o ona vae ma fa’ailoga o le pale-tuitui atoa ma le fa’ailoga o le tao i lona itu.” 

O le Aso Gafua na ta’ua ai e le Faife’au, sa iai fa’atasi ma lona afafine i le taimi na tatalo ai i ‘autafa o le ‘auala, ma o le ulua’i taimi fo’i lea ua to’otuli ai (le Faife’au) i se nofoaga faitele fa’apea.

“Afai lava o le ‘auala lea e ‘auina mai ai e Le Atua lana fe’au ma le va’aiga mo Samoa, o ai tatou nei e fesiligia ai?” o lana saunoaga lea.  I se taimi o lea lava aso, na aga’i atu ai le Faife’au ma lona alo-tama’ita’i lea ia Patele Mikaele, ma faia fa’atasi ai sa latou tatalo i le Kafetala o le Ekalesia Katoliko i le taulaga. 

Lua vaiaso talu ai, na mapuna-a’e ai le tala ia Toa, ma e ‘ese’ese lava lagona na fa’aalia e le to’atele o Samoa, e le gata i totonu lava o le lotoifale, ae fa’apea fo’i latou i atunu’u mamao.

E iai nisi o le atunu’u – e aofia ai le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi – e talitonu, o se vavega ua faia. O nisi na fa’apea mai, o se ata-fa’a’emo, ma fa’apea ai, o Toa na ‘auina mai e agaga-leaga. 

Mai lava i le amataga, o lo’o maumaututu pea le aiga o Toa, e pule lava le tama a le ‘olomatua ia, i le mea e fia talitonu iai. 

“Ina ua fa’atoa ‘ou va’ai i fa’aaliga ia, sa ‘ou le-mautonu…E leai so’u manatu o le a fa’ailoa mai Le Mesia ia te a’u i se ‘auala fa’apea… Sa ‘ou fa’apea, e le o a’u o se faife’au, e le o a’u fo’i o se misionare,” o le fa’aaliga lea a Toa.

“Ae aisea ua filifilia ai a’u? Na o a’u o se tagata ma’i so’o. Ua tolu nei o tausaga o ‘ou tauavea pea lenei ma’i. O se ma’i fo’i e leai se fofo. Pau le mea ‘ou te iloa, o Iesu lava le foma’i-o-foma’i.”

O le iai ia te ia o fa’aaliga nei mai Le Atua, o se mea na matua fa’afetai ai, ma fa’aopopo mai, o se fe’au fo’i lea mo le ekalesia ma Samoa atoa.

“Ua na o a’u o se tagata-ola e pei o isi… ae ua fa’aaogaina lo’u tino e fai ma  fa’amanatu aua e silafia e Le Atua, ua amata ona mou atu le fa’atuatua o ana ‘au’auna. E amata mai lava i e o ta’ita’i i Ekalesia, e amata mai i’ina le agasala…”   

Ona o le fia maua lava o se tali, na aga’i ai aiga o Toa i nisi o le atunu’u e iai ‘taleni-fa’apitoa’, lea e ‘ese fo’i o latou talitonuga ma fa’amatalaga, e a’afia ai se tasi ua maliu.

Ae le’i fa’aitiitia ai le to’atele pea o nisi sa talitonu ia Toa ma lana ta’utinoga, ma naunau ai e ta-pu’e ni o latou ata ma le tama’ita’i ma ia fa’amanuia atu fo’i ia latou. 

Ua salalau atu le tala a Toa ma fa’aaliga na o’o ia te ia, i isi atunu’u e fafo atu o Samoa. 

O ananafi, na ta’ua ai e le leitio a Ausetalia (ABC) se fa’aaliga a Porofesa Paul Morris mai le Matagaluega o Su’esu’ega fa’aleLotu i le Iunivesete o Vitoria i Ueligitone e fa’apea, e seāseā lava tupu se fa’aaliga fa’apea i fafo atu o le Ekalesia Katoliko Roma. 

“E seāseā tupu…e to’aititi lava nisi e le-Katoliko e tupu ai fa’aaliga fa’apea,” o le fa’aaliga lea a Porofesa Morris i le leitio a Ausetalia.

 “Peita’i ane, o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Samoa – e aupito to’atele ma tele i Samoa – ua tele a’afiaga sa latou feagai i le 15 i le 20 tausaga talu ai, ona o isi ekalesia.

 

“I tala-fa’asolopito o fa’aaliga nei, e masani ona tutupu i se vaega fa’apitoa e maua’a le fa’atuatua ma o latou talitonuga, ma naunau e toe fa’apotopotoina i latou ua tau mou-‘ese le fa’atuatua.

“O le tulaga la lea, e seasea ai ona tupu lea mea peita’i, sa tatau ona o se tama’ita’i-Katoliko.”

“E faigofie lava ona ta’aina le mafaufau ona o nei fa’aaliga ma va’aiga.” 

Peita’i, e tumau pea le mau fesili i se tali talafeagai o nei va’aiga.

“O le tali-talafeagai muamua lava, pe le o se aiaina ea lea o le natura o mea, ae maise, ona e leai se uiga,” o le fa’aaliga lea a Porofesa Morris.  

Ae na saunoa, ua iai molimau lelei e iloa ai, e le o se tau-fa’a’ata pe tau-fa’asese fo’i, e pei lava ona masani ai o le soifuaga. 

“O le isi fa’amalamalamaga,  o se a’afiaga o le mafaufau, le naunau e fia-iloa… ae maise o se tama’ita’i po’o se ali’i-talavou fo’i ua fa’ananau tele e fia Iesu,” o le fa’aaliga lea a Morris. “O le tulaga masani lava lea, e i’u ai i fa’aaliga fa’apena.” 

Na ta’ua ai e le Ali’i Porofesa, suiga vavave ua iai nei ae maise o lu’itau ua feagai nei mo le fa’atumauina o le lotu ma ekalesia kerisiano, lea e afua ai “se vala’au mo le fa’atuatua”, ua tupu ai lenei fa’aaliga i Samoa nei.   

Na ta’ua e Toa i lenei taimi, e fa’afetai ia latou sa asiasi atu, mai lava i le amataga o nei fa’aaliga. Na fa’aopopo mai fo’i, e tumau pea ona tatala le faitoto’a i so’o se tasi e fia talanoa atu ma fa’asoa i le Alofa o Le Atua.

By Pai Mulitalo Ale 07 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>