Liki i fafo Pepa mai Panama

By Fa’aliliu e Maiava 07 April 2016, 12:00AM

 O ta’ita’i o atunu’u, o sui-iloga o malo ‘ese’ese ma minisita i nisi o atunu’u o lo’o iai maketi aupito tetele i le lalolagi, o nisi ia o latou ua fa’aalia manino i fa’amaumau nei na liki mai, ua tilofia ai teuga-tupe sa faia-fa’alilolilo i atunu’u i fafo, na fa’a’auala atu iai le piliona ma piliona o tupe. 

Na ta’ua e le Vaega Fa’asalalau mo Su’esu’ega Fa’ava-o-malo e fa’amautu i Uosigitone, (le ICIJ) e fa’apea, o lea su’esu’ega tele sa fa’amatala au’ili’ili ai teuga-tupe i fafo a le to’atele o ta’ita’i o iai nei ma nisi sa ta’ita’i muamua i malo o le lalolagi, o tagata-faiPisinisi, o le tagata ma fa’alapotopotoga solitulafono, o tagata ta’uta’ua i so’o se matata fa’apea nisi iloga i mea tau-ta’aloga.

O teuga-tupe i atunu’u i fafo a le ‘au-maumea ma nisi ta’uta’ua i le lalolagi, ua fa’aalia nei e ala i fa’amaumauga e silia i le 11.5 miliona, na sao mai le kamupani-loia e fa’amautu i Panama, le Mossack Fonseca.

O ia fa’amaumauga, ua fa’aigoaina, o ‘Pepa mai Panama’ e fa’apea, o lo’o iai fa’amatalaga o kamupani mai fafo, e tusa ma le 214,000. Na ta’ua e le Nusipepa Siamani, le Sueddeutsche Zeitung na ulua’i maua ia fa’amatalaga i le tausaga talu ai e fa’apea, ua matua mautinoa lava, e moni ma fa’amaoni ia fa’amaumauga ma pepa uma.

Na ofoina atu ia pepa i le nusipepa lea e fa’amautu i Munich, e ala atu i se ‘auala fa’anana e se tasi e le o iloa po’o ai, ae na talosaga ane mo se taui-tupe mo lea gaioiga. 

O le kamupani lea – le Mossack Fonseca, na fa’atuina e Juergen Mossack na fanau i Siamani, ma e iai ona ofisa ma lala i le lalolagi atoa, ma o se tasi o kamupani aupito tele i le lalolagi, mo le fa’atuina o kamupani-suau’u, o le fa’aaliga lea mai le nusipepa.  

Na fa’asalalauina i upega-tafa’iLagi a le ICIJ, fa’amatalaga o “tama-matutua” ua fa’ailoa nei mai totonu o le miliona o laupepa o ia fa’amatalaga. E aofia ai:  Le Minisita o Suau’u a Angola, o Jose Maria Botelho de Vasconcelos sa iai talu mai le 2008.

O se inisinia o Botelho de Vasconcelos sa galue i le tele o tausaga mo le kamupani suau’u a le malo o Angola, o le Sonangol. O Betelho de Casconcelos sa avea muamua ma minisita o le suau’u mai le 1999 – 2002, avea ai ma Minisita o le Malosi’aga ma le Suavai.

Na toe tofia e avea ma Minisita o le Suau’u i le 2008 ma avea ai ma peresetene o le Fa’alapotopotoga a Atunu’u e Fa’atauina Atu le Suau’u (OPEC) i le 2009.  I le 2001, sa laumanu’ia ai o se tasi o le to’alua sa iai le malosi ma le paoa fa’aLoia mo le kamupani o le Medea Investment Ltd, o se kamupani na fa’apea mai e miliona lo latou tau.

Na fa’atuina lea kamupani i Niue i le Aso 13 o Setema, 2001, soso’o ai ma Samoa i le 2006. Na malolo, le-toe ola i le 2009. A’o iai i Niue ma Samoa, sa ‘uti’uti lava sea a le kamupani, sa umia lava e se tagata e to’atasi, sa ia taofiofi lava le kamupani, ma faigofie ai ona fa’ale-iloa lelei tagata, ma latou e pulea.

Na vave lava ona tula’i mai Jesus Villanueva i totonu o le PdVSA a Venezuela - le kamupani-suau’u a le malo, ina ua filifilia Hugo Chavez e avea ma peresetene i le 1998. 

Na avea Villanueva ma Su’etusi-Aoao, avea ai ma Fa’atonu i le 2002 ae mulimuli ane toe fo’i i le su’etusi ma toe avea ai ma fa’atonu i le 2005. 

Na tu’uina atu e le Mossack Fonseca i Lexembourg le malosi’aga fa’aleTulafono ia Villanueva, e fa’atinoina ai fefa’ataua’iga. Peita’i na fa’aalia i fetusia’iga-fa’aImeli i le lotoifale lava o le kamupani, na toe suia e latou na fa’atuina le kamupani loia lea i Panama, lana pule talu ai, ona o se “popolega i faiga-pisinisi ma lea tagata”, ona sa iai ana “feso’ota’iga tu’u-sa’o ma le faletupe ae maise i latou tonu e maua mai ai ana seleni”, lea e ono “fesiligia i so’o se taimi lava,” ma tele ai masaloga o ni faiga tau-fa’asese ma fa’aalatua”.

Na vave tula’i mai Bruno Jean-Richard i le Malo o Congo, ona o so’otaga va-va-lalata a lona aiga ma Peresetene Denis Sassou-Nguesso, ma avea muamua ai ma faufautua a le peresetene mo vaila’au-kaponi, soso’o ai le avea ma ulu o le kamupani suau’u a le malo (le SNPC) i le 1998.

Na laumanu’ia i le ‘ave’esea o se tupe tele a le kamupani na fa’atoa iloa i le 2003. O se tagi na faia e le ‘aufai-sea o Congon (ae na toe ‘ave-‘esea i le lua tausaga mulimuli ane), sa tu’ua’ia ai Ioua ma le SNPC i faiga-taupulepule e “’ave’ese atu tupe maua mai suau’u…ma tu’u i taga a nisi o ofisa maualuluga o Gongo.”

By Fa’aliliu e Maiava 07 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>