Manatu O Le Fa’atonu - O se tulaga fa’amomoiloto

By Marj Moore 06 June 2016, 12:00AM

O le fa’amanatuina o le 54 tausaga o lo tatou tuto’atasi, o le taimi tonu lava lea mo tatou uma, tagata-nu’u uma o lo tatou atunu’u nei.

I lenei tausaga, o se fa’ai’uga ogaoga tele a le malo ma le komiti o tapenaga, na vala’aulia fa’apitoa ai pagota mai Tafa’igata e fa’afiafia i lea fa’amoemoe taua o le atunu’u. 

E taua le fa’amanatuina o le tuto’atasi, e le gata e toe manatua ai tua’a ma matua sa asa le gasu o le tai-taeao – sa finau malosi, sa tau, sa tiga, ma’osi’osia ma manunu’a, o nisi sa fa’aaunu’ua i isi motu o le Pasefika, a’o nisi na maliliu ina ua fasiotia ma ‘uma ai o latou soifua mo le sa’ilia o le sa’olotoga; a o se aso fo’i e lagona ai le mitamita faia’e o le agaga, a’o savavali fiafia a’oga ma so’o se fa’alapotopotoga ae maise le fa’atinoina o fa’afiafiaga a’o silamio malo fa’aaloalogia mai fafo ma Samoa nei ae maise fo’i le mamalu tele o le atunu’u. 

Ae iai lava si vaega e mautinoa sa ono iai nai masaloga ui na mautinoa lava, sa matua puipuia ma malu lelei le fa’afoeina.

O le tofa ma le fa’utaga e fa’atino se fa’afiafiaga ma faia ai se ifoga i le atunu’u, e mautinoa lava sa talia lelei i le agaga moni na faia ai. 

Peita’i, e to’atele lava le mamalu o le atunu’u sa le-mautonu ma tu’u-fesilisili pea i le fa’amoemoe ‘autu o le fa’asifo fa’alaua’itele fa’apea o le ‘Olatoefuata’ina. 

Sala fo’i ina le-malamalama. 

A fua i saunoaga a le Fofoga o le Vaega o Falepuipui ma le ‘Au’aunaga o le Ola-Toe-Fuata’ina, le Susuga a Sagaga Galu Frost, e le ma-iloa po’o ai tonu e ana le fuafuaga lea e fa’asifo fa’apea le To’ese i Tafa’igata, ae maise fo’i le mafuaga tonu na faia ai lea ifoga.  

O le mea moni, ua fetaui lelei lea ifoga pe a manatu i amioga a nisi o pagota fa’apea fo’i leoleo ma le ‘aufaigaluega i le to’ese, i vaitau ‘ese’ese o lenei tausaga ma tausaga fo’i e le’i mamao atu. Ae sa tatau fo’i la ona fa’ato’ese fa’alaua’itele fa’apea le malo. 

Fa’ato’ese fa’alaua’itele ona o le le-lava o seleni e tu’uina atu mo le nofoaga ua ta’ua e le to’atele, o le “Kolisi Maualuga i Tafa’igata”. 

Fa’ato’ese ona ua tumu ma le-ofi le falepuipui ua na o le lafoa’i iai o isi tagata-soifua ma tau-fa’aofiofi ai pei o se nofoaga mo ni manu.

Fa’ato’ese ona ua le-gafatia ma le-lava mana’oga mo’omia pei o suavai-mama, o taumafa lelei ma isi mana’oga ogaoga mo le soifua maloloina lelei o tagata o lo’o i le falepuipui. 

Fa’ato’ese ona o le matua leai o ni polokalame fa’apitoa e a’oa’oina ai ma toe timata le upega i soifuaga o latou o lo’o nofosala ai, e toe fa’aleleia ai o latou olaga mai amioga ma sese sa faia, ia o’o ane ai i le taimi e magalo ai, a ua iai se manatu e le toe fia o’o i lea nofoaga. 

Fa’ato’ese ona o le matua leaga-faia o le a’oa’oina o leoleo o le falepuipui i le fa’atonutonuina ma le va’aiga o pagota, lea e ta’ua so’o ai faiga fa’aitu’au, o le fa’aaogaina o sauaga i se tasi o fa’alavelave na alia’e mai ai, na i’u ai lava ina maliu se pagota. 

Fa’ato’ese fo’i ona o le tuai o le fausia o se falepuipui fou, lea na mita’i mai lava i le la tausaga a’o lea lava e le’i toe amata se mea, a’o lea lava e na o le tatala ma tatala o le mau fale-tetele o le malo.

Leva ma leva ona silafia e Sui o le Palemene le tulaga fa’aletonu o iai a tatou falepuipui. E le fa’apea sa tofu o’o uma iai Faipule e asiasi i Tafa’igata ae i nai  tausaga ua mavae atu, na ripotia so’o ai lava e le Matagaluega mo Aia a Tagata Soifua a le Malo o le Iunaite Setete o Amerika, le tulaga fa’aletonu tele o a tatou falepuipui, ma o ia ripoti sa silasila lelei iai le malo.

Atonu sa fa’ale-ano iai i lena taimi ona o ripoti fo’i e uiga i le ogaoga o fa’aletonu o le falepuipui a Amerika i Guantanamo Bay.  

Moni fo’i o lo’o tatou tu-matila ma isi malo o le lalolagi ona o faiga-fa’avae lea e tatala ai pagota e Aso Sa i tua i fa’ai’uga o vaiaso uma, ae o lo’o fa’ale-pisa lava i le mau gaoiga ma fa’ao’olima-mataga e masani ona oso ai fa’ai’uga o vaiaso pe a o i tua pagota. 

A o se vaega lea e ao ona matua magafagafa iai Faipule e maua ai o latou ‘ai i itumalo peita’i, e tu-tu-mamao ‘ese mai mea fa’apea pei o Tafa’igata, ona e leai ni fa’atosina lelei e maua ai. 

Ui i lea, tatou talosia ia le toe filifilia mai o le Sui o Faleata, le Afioga a Lealailepule Rimoni o le a maua ai se avanoa e asiasi ai i le falepuipui ma silasila toto’a iai, i se mea e tatau ona fai. Fai loa.   

Talu ai, ua tele faitioga ma talosaga mo ni fesoasoani ona o mau fa’aletonu na tutupu i tausaga ua mavae atu.

I le 2009, na ‘ave-fa’amalosi ai e pagota e 41 se pasi ma aga’i ai i le palemene e talosagaina  le Ali’i Palemia mo se fesoasoani, ona o tulaga fa’aletonu o iai Tafa’igata, a’o lea lava e leai se suiga, o lo’o tumau pea le fa’aletonu e o’o mai i lenei taimi. 

I le tausaga e 2012, na maliu ai i le Aso 26 o Tesema, se ali’i Niu Sila, o Hans Dalton sa asiasi mai i Samoa nei. Na maua atu o u i lalo le ulu i se kalone vai, ina ua mae’a ona fasi.

I le 2013, na maua ai e se Komisi Su’esu’e mai su’esu’ega sa fa’alauiloaina e le Ofisa o le Komesina o Sulufa’iga, ma aliali ai le mataga ma faia ai ni fautuaga mo le fo’ia o ia fa’afitauli ae maise le aga’i i luma o le falepuipui. 

O le fa’anoanoaga e o’o mai nei, o le leai lava lea o se suiga ae na o le fa’ateteleina o pagota sosola i tausaga ta’itasi ma leai ai lava se suiga o le soifuaga i Tafa’igata ma tumau ai pea ona atu-popole le atunu’u i le leai o se suiga lelei mo le aga’i i luma. 

By Marj Moore 06 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>