Palota iloga i le tala-fa’asolopito

03 March 2016, 12:00AM

Ripotia e LanuolaTusani Tupufia

Fa’aliliu e Maiava 

 

Toe nei o nai itula fa’atino Faiga Palota Tele o le 2016, a ua saunoa se tasi iloga i tulaga tauA’oa’oga e fa’apea, o le a fa’atu e le HRPP se matati’a i tala-fa’asolopito, pe a toe manumalo fo’i taeao.

Na fa’amatalaina e le Fa’atonu o Mata’upu Tau-Samoa a le Iunivesete Aoao a Samoa, o Leasiolagi Dr. Malama Meleisea le HRPP, o se vaega “o faiga-masani”, ma ta’ua ai fa’apea, ua sauni le Ali’i Palemia o Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi ma lana vaega o le HRPP, e avea o le vaega fa’aUpufai aupito umi o tula’i, i so’o se atunu’u fa’aTemokalasi. 

Afai e manumalo le HRPP a-taeao, o le a silasila Samoa i le isi fo’i 30 tausaga o pulega a le HRPP, fa’atasi fo’i ma le fotua’i mai o se isi auga-tupulaga e lagolagoina le vaega fa’aUpufai.

Atonu o lea fa’ai’uga ua leva lava ona mate’ia, pe a fua i numera ua va’aia nei.

Mai le 171 o sui-fa’atutu mo Faiga Palota, e silia i le 130 sui a le HRPP. Fa’atasi ma le 18 o itumalo e le o tauva ai se sui o le Tautua, e to’afa lava sui o le HRPP e aofia ai le Ali’i Palemia, ua mautinoa lava le toe fo’i mai.  

Na saunoa Leasiolagi, o le malosi tele o le HRPP, ua manino ai o se fa’avae mausali ma malosi ma fa’asolo pea ina malosi tele i le lumana’i. 

 “O se la’asaga iloga i le gasologa o faiga fa’aTemokalasi i lo tatou atunu’u,” o lana saunoaga lea i le Samoa Observer. “O le to’atele o a tatou tupulaga talavou e le’i va’aia nisi vaega e ‘ese mai le HRPP ma e mafai ona fa’aigoaina latou, o auga-tupulaga o le HRPP.

“O le tasi lea mafuaga e taua ai tele faiga-palota aua afai ua iloa e le to’atele ua tolusefulu tausaga o tula’i pea le HRPP, e ono toe manana’o fo’i iai.

“Atonu po’o le vaega fa’aUpufai aupito umi lea i so’o se fa’aTemokalasi ‘ou te iloa i le lalolagi ma o le malo aupito ‘umi fo’i lea o tula’i mai, e ‘ese mai malo e pulea e tama-sese pulepule-saua ta’ito’atasi.”

O lona uiga ea la ua pulea fa’apena Samoa? Pulea fa’amalosi e se ta’ito’atasi?   

 “Ua avea ma pule-malosi mo le to’agaogao,” o le fa’amalamalamaga lea a Leasiolagi. “O le uiga o lena mea, ua leai se sao ma le- amana’ia fo’i lagona o isi e leai se malosi o iai. E mautinoa lava lena mea i se malo po’o se tagata fo’i ua umi se taimi o iai i le tulaga lena ma ua pa’ua’i.

“I nisi atunu’u, ua o’o i se tulaga ua matua mamafi tele, ua galo ai le fa’ananau mai finagalo ma lagona o le to’agaogao. O le mafuaga lena e taua ai i se malo ua ‘umi o pulea se atunu’u, ‘ou te talotalo pea, ina ia iai pea se Itu Agai.”  

Lea e fa’apea mai le tulafono, e tatau ona iai ni sui e le i lalo ifo o le to’avalu i se vaega, ona fa’atoa aloa’ia lea i le Palemene. E sili atu i le 20 sui-fa’atutu o le Vaega a le Tautua Samoa. 

Ae na saunoa Leasiolagi, e faiga lava le finauga a le Tautua, ae maise le fita o le fa’afetauia o le HRPP ua matua mautu i so’o se vaega, e aofia ai le to’atele o tagata ua lagolagoina fa’apea e tonu e sau ai le lagolago lea. 

O lona finagalo, o so’o se vaega fa’a’Upufai lava e naunau e fa’ailoa tulaga ia, ina ia fa’amautuina ai pea le toe filifilia mai e fa’aauau le pulea o le atunu’u.  

O le ta’ua o lea tulaga, na fa’ailoa ai e Leasiolagi, anavatau na fa’alauiloa a vaega nei e lua, e avea o se fa’ata’ita’iga o le ‘ese’ese o ‘auala ma metotia a vaega fa’a’Upufai e lua. Na fa’aalia, e mautinoa lava le pa’u teisi o le vaega a le Tautua. 

“O le vaega aupito taua o le anavatau, o le ‘auala e momoli ai i tagata,” o lana fa’aaliga lea. 

“E na o le tasi ma le ‘afa-laupepa le anavatau a le Tautua, ae leai ma se fa’amatalaga faaopoopo e fa’amalamalama atili ai.

“Atonu o manatu le Vaega a le Tautua e le mamao na’ua le silasila a le ‘Au-faitau, ua fa’apea ai e sili ona tusia fa’apea.  

 “Ae se’i silasila la i le anavatau a le HRPP, e tele atu laupepa ma e matua au’ili’ili mai mea uma. Ua matua fa’amanino ma fa’amalamalama galuega sa latou fai i tausaga ua mavae, ae maise fo’i fuafuaga mo le lumana’i.

“Afai o tulaga tau-feso’ota’iga, ia te a’u lava ia, e matua mamao fa’aafe atu le manaia ma le manino lelei o le anavatau a le HRPP.”

Saunoa Leasiolagi, o le aotelega lava mo le aga’i i luma, o atina’e lava o lo’o naunau iai vaega uma e lua. 

A o le mea e malie ai, ona e leai se avanoa i anavatau a vaega uma e lua, mo mata’upu fa’asaga i le itupa o tina ma tama’ita’i ma aia-tutusa. 

“I tapenaga mo lenei faiga-palota ma le 18 masina ua tuana’i nei, e matua anoanoa’i tupe ma isi mana’oga sa fa’aalu e fa’atino ai fonotaga, o a’oa’oga ma polokalame ‘ese’ese e fa’alauiloaina ai le taua o aia tutusa,” o lana saunoaga lea. 

“A’o lea e matua leai ma sina tā’ua o se vaega e fa’apitoa mo aia-tutusa. E ono tupu ai se fesili: O le a la se fe’au o momoli mai ai, e uiga i manatu ma lagona o vaega fa’aUpufai nei, i le mata’upu o aia-tutusa?” 

Na fa’amanatu fo’i e Leasiolagi, ua leva ona avea Samoa ma se tasi o malo e ‘auai i maliega ma sainiga-lima fa’ava-o-malo. O lona uiga, sa tatau ona taulamua Samoa i le fa’atinoina o talitonuga ma mafaufauga ia na mafua ai ia maliega.

E ui o nisi o ia maliega, e matua fete’ena’i ma le aganu’u fa’aSamoa.

O le ta’ua o le aganu’u, na saunoa Leasiolagi, e taua tele le tulaga lea, o le suia o le aganu’u. Na saunoa fo’i, e iai loa ni mea fou, ona laga loa lea o tagata e ‘aumai le aganu’u o se vaega e fua aga’i iai se suiga.    

 “A manatunatu loloto lava iai, e talanoa loa tagata aga’i i le aganu’u, e talanoa lava i se mea e silafia e le mafai ai ona suia le aganu’u, peita’i o lo’o tatou malamalama lelei, e mafai tele ona suia le aganu’u. 

“A fa’aaoga loa le aganu’u o se mea e fua aga’i iai le faia ma le le-faia o se suiga, ona tula’i mai loa lea o se vaega e taofiofi-mamau i le agunu’u, e finau ma tete’e ma nisi e manatu ua tatau se suiga.” 

Ae iai fo’i ma tagata ua fai ma a latou masani le fa’aaoga o tu ma aganu’u masani, e taofiofia ai talanoaga ma feutaga’iga, o se mea e talitonu, o le fa’atautala.  

 “A manana’o loa tagata e fa’aaoga tu ma aganu’u tuai e tete’e ai i se mea, e masani lava ona ‘ou fa’apea, ua latou fa’atautala ma fa’aaoga-sese le aganu’u,” o lana saunoaga lea.

“O a’u o le tagata-nu’u na ola a’e i totonu o le nu’u, ae ‘ou te matua fa’anoanoa tele pe a va’aia ua fa’aaoga-sese ma so’ona fa’atautala e nisi, tu ma aganu’u masani a Samoa.

 “A le-manana’o loa tagata e fa’atalanoa se mea ma le-manana’o e talanoa iai, ona fa’apea mai lea, ona o la’u aganu’u ma uma ai loa, uma talanoaga ma fetufaa’iga.” 

I le fa’atalanoaga o le mata’upu o monotaga, na ta’ua e Leasiolagi, o le agaga moni lava o le mea lea, ia tumau pea ona avea o nu’u ma ogatotonu o fa’asinomaga. 

Ua malama ulugalu, e le mafai e le malo ona fa’atino o so’o se mea, e aunoa ma le galulue va’a-va’alua ma nu’u ta’itasi, lea na ta’ua e Leasiolagi, e taua tele ai, tulaga tau-monotaga.

Ae talitonu lana afioga, e ao lava i le malo ona fa’amalamalama lelei lea tulaga ma fa’amanino mai le tulafono, ina ia ‘alofia ai le nunumi-fa’asoloatoa o isi ma i’u ai i le fa’amsinoga.

03 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>