Tusi i le komiti ale Au Toeaina

01 July 2018, 12:00AM

22 June 2018

 

Lau Susuga i le Ta’ita’ifono

Komiti o le ‘Au Toeaina

EFKS


Matou te ofo alofa atu i lau Susuga i le Ta’ita’ifono, fa’apea le mamalu tele i le nofoā tofi i lau tou Laulau-a-Fono o le ‘Au Toeaina o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano i Samoa.

Tulouna ia outou pa’ia o failauga totofi o le Talalelei ae o le ‘ā fagatonu le malama ma vili tonu le ifi a Māina auā le matā’upu tau i le Tulafono o Lafoga – Na fa’apogai ai la tatou feiloa’iga ma lau tou tusi mai o lo’o au’ili’ili mai ai mafua’aga fa’aletapua’iga o le faitau ‘ese’ese o lau tou Fono Tele a le Ekalesia ma le Tulafono Tau Lafoga.

‘Ae o le a tomua atu se taofi vaivai maumaua’i lē maluelue o le tatou Mālō ma le fa’aaloalo lava e tatau ai.  Ua ma’oti ma mavaevae a tatou matāfaioi mai le Atua o lo’o fa’avae ai Samoa e fa’apea – O lau tou lava matāfaioi o failauga o le Tala Lelei auā le fa’ataumafalia o le lafumamoe a le Atua i taumafa fa’aleagaga.  A o matā’upu tau lafoga, o matā’upu lava ia fa’alemālō auā le fa’atinoina o le pitola’au o le tapenaina lea o taumafa fa’aletino ‘ina ‘ia soifua filemū ma fiafia ai le lafumamoe a le Atua.

E lē fela’aa’i pe fetōtōa’i  matāfaioi manino ma le malamalama gofie nei.  E lē tauiso, o le fa’apogai fo’i lea na fa’apupula atili ai e Paulo le fe’au i le Ekalesia i Roma ma ia ‘aumai ai le fa’amalamalamaga atoa o le ‘a’ano moni o lafoga ou te fa’apu’upu’u atu fa’apea ‘ae o lo’o avatu atoa i le Pepa Fa’apipi’i I.  Roma 13:1-7 – “Ia usiusita’i tagata uma i faipule.  E leai se pule pe a le mai le Atua.  O pule uma fo’i o fai nei, ua fa’atūina e le Atua.  O ē tete’e i le pule ua tete’e fo’i i Sauniga (e pei o lafoga) a le Atua.  Ma e sala i latou.  Ia tou amiolelei auā o ‘au’auna i latou a le Atua – tou te lelei ai.  ‘Ae a amioleaga – (ma lē totogia lafoga) ‘ia  fefefe i le pelu – auā o ‘au’auna latou a le Atua latou te taui le amioleaga.  O lenei ia tou usiusita’i – i le loto fuatiaifo (conscience).  O le mea lea totogi tou lafoga ma tiute.”       

O le Aposetolo o Paulo o le ulua’i a’oa’o iloga lea o le matā’upu silisili o le tapua’iga Ekalesia Kerisiano.  O le Aposetolo na filifili fa’apitoa ma fa’a’a’upegaina e lō tatou Ali’i i mafaufauga e lē aunoa e fa’afeagai, finau ma fa’atalitonuina ai le ‘au popoto maoa’e i filosofia fa’alelalolagi i ia ona aso.  Sa a’oa’oina lelei fo’i o ia e le Ali’i Polōfesa o le Tūlafono o Gamaliel, o le tasi o le to’atolu (Shammai ma Hillel) o a’oa’o ia lauiloa na tā’ua e Luka na tala tala ma Iesu a o i ai i Ierusalema ma ona mātua i le Tausamiga i le 12 ai o tausaga – o le tatou Ali’i.

O le tāua o le Tusi lenei a le Aposetolo – o lo’o maua atoa ai le tali mae’ae’a ma le loloto o mau ‘ese’ese ‘uma fa’ale-Feagaiga Tuai na ‘aumai i lau tou tusi e tete’e ai i le Tulafono o Lafoga.  O le matou tali fo’i lenā.  Pe a toe tōmanatu i ‘upu manino a Paulo o lo’o ia fa’amamafa “O tagata ‘uma lava” e tatau ona totogi lafoga ona e lē gata o sauniga ia a le Atua ‘ae o le loto fuatiaifo lava ia o le tagata o le Atua na te lagona ai lava (God-given conscience), o se mea ua tatau ona fai mo le lelei o ia lava ma ona uso ātagata.

Matou te lē tau fa’amanatu, o ‘outou o failauga fa’au’uina o le Tusi Pa’ia.  Ua matua fo’i lou tou soifua i le galuega.  E lē o se mea matagofie i le fa’afofoga a Samoa lo matou fa’amanatu atu o matā’upu e fitoi tonu i lau tou matāfaioi tou te lava silafia fo’i le mea e tatau ona fai ‘ae ua lē faia.  Aisea?  Ua auaoa lau tou silasila ma lau tou fa’amasinoga tonu i se manatu lē fa’avāea o lē na ia ulua’i tusia le tusi e pei o tu ma aga masani o galuega fa’afailautusi.  Ua ia fa’apito ‘augafa ai i nai ‘upusi’i fa’alētatau o le Feagaiga Tuai e fa’apogisā ai le talitonuga maumaua’i o le Ekalesia Kerisiano e ao ai ona faitau fa’atasi le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou o le fa’ata’imuaga ma le fa’ataunu’uga lea o le fe’au o le Fa’aolataga mo le ‘Au Fa’atuatua.  Ua fafano ai ma outou ‘a’ao, ae o lo’o sisila mai le Atua iā i tatou uma ma fa’amasino i tatou e tusa ai ma lo tatou vala’auina.

Mo lou tou silafia e 35 Ekalesia Kerisiano i Samoa ae 34 e lagolagoina le Tulafono – e aofia ai ma le LMS Toefuata’ina – latou ia o lo’o tausia le silia i le 75 pasene o le lafumamoe i Samoa nei.

O le Tulafono o Lafoga matou te taofi ma le ava tele e lē o se matā’upu e lotea e se Fonotele fa’a-Ekalesia ona o mea ia tau le Mālō.  O lo’o manino fo’i ‘auala fa’alemālō e lotea ai.  E pei lava fo’i ona lē lotea ‘ese Ekalesia o le 34 Ekalesia Kerisiano i Samoa – (Silasila i le lauga a le Palemia i lenei lava matā’upu - Pepa Fa’apipi’i II).  

Ona ‘ua taofia fo’i fa’amalosi e le tou fono a Toeaiina tagata lotu e ‘auai i mafutaga fa’amalamalama a le Matāgaluega o le ala lea o le lē mafai ‘ona malamalama le to’atele o tagata lotu o le EFKS i le tūlafono faigofie ‘ona malamalama.  Ona so’ona toso ai lea o le la’au felefele ma lotea to’atele ai le matā’upu faigofie e fitoi tonu lava i le faife’au ma lana ‘aulotu.  O lo’o fuafua tatau fo’i le tulafono ina ‘ia pa’ū lava iā i latou e tetelē a latou tupe maua ‘ae mo latou e la’ititi tupe maua e leai fo’i se lafoga e totogi pe la’ititi lava ma fa’atauva’a le lafoga e totogi.

E i ai le isi Matāgaluega a le tatou Ekalesia EFKS e to’a 8 faife’au.  E to’a 5 e pa’ū tonu i le Vaega o le Tulafono e lē totogi ai ni lafoga, vaganā le to’a 3 o faife’au ‘ae fa’atauva’a lava le lafoga e totogi.  Na o le alofa lava fo’i o le faife’au masani ona maua i le vaiaso po o le lua vaiaso e fa’avae ai le “tupe maua” mo le lafoga.  Po o fea e sau ai le tupe maua, ‘ae o le itū tāua o le “tupe maua” e fa’avae ai le Tulafono o le Lafoga.

O le taofi maumaua’i o le Mālō, o faai’uga e fai e nu’u i so’o se matā’upu, o le matāfaioi lenā a Ali’i ma Faipule o Nu’u – O le aganu’u lenā fa’amatai a Samoa e malamalama lelei i ai matou o Matai Tausi Nu’u.  O le pule i le tofia o le faife’au a Nu’u o lau tou matāfaioi lenā.  Ae fa’alagolago lenā i le talia ‘ato’atoa e le Ekalesia ma le pule fa’amalumalu a Ali’i ma Faipule o le nu’u.  O le vā fealoaloa’i lenā na tō ai lou tou matūpalapala fa’alupelupe “o feagaiga” taulagi a Nu’u – e aualā ai fa’aaloaloga maualuga masani a Samoa iā te ‘outou o “failauga” o le Tala Lelei – e tau fa’aofiofi ai ‘au’auna a le Atua e fou i Tofiga o le vavau ua ‘uma lava ona fai ‘ae le’i taunu’u mai le Tala Lelei.

Ma e solisoli muli’a’ao ai matai Sa’o o nu’u ‘ina ia fa’aauau ma tu’utu’ulima vai o Liava’a auā le vātapuia lea ‘ae lē mafai ona soloia le tofā teu mau a to’oto’o uli ma to’oto’o sinasina o le nu’u i tulaga o tofitofiga o le vavau na i ai. O le mafua’aga tonu lenā e matuā ma’ale’ale tele ai le vātapuia o le nu’u ma le fa’afeagaiga pe i’u ai lava ‘ina momotu feagaiga a nisi nu’u ma nisi o ā outou tofiga fa’ale-Ekalesia – pe o’o ai lava ‘ina lē aloa’ia ai lau tou pule – ‘ona fa’aauau ai lava lea o le mafutaga māfana a le Nu’u ma le latou faife’au – ma i’u ai lava ‘ina liliu ‘ese o latou talitonuga i se isi tapua’iga i le pule fa’alenu’u.  O mea ia ua tutupu i le Ekalesia e lē tau toe fa’ailoa ‘ae e i ai le aogā o le fa’amanatu mo lau tou tofā fetāla’i.  Tatou te tau fai li’oli’o i ai ‘aua ne’i tula’i mai. Ua o’o se taofi i ia tulaga ma’ale’ale ‘ona ‘ua tagofia i lau tou tusi mai.

O lona uiga, o le to’aitiiti sa ‘auai i le Fonotele i Malua, e na o ni nai sui to’aitiiti – a o ē faia tonu o le Nu’u o lo’o taputapua’i mamao mai i fanua.  So’o se fa’afeagaiga fo’i a le Nu’u – o le latou fa’alupega “O le fa’afeagaiga taulagi”a ē e faia tonu fai o le nu’u, o latou e lolotu i le Ekalesia – ma latou fo’i o Matai fai tonu e ‘ese a latou Ekalesia ae o lo’o pulea tonu fai o le Nu’u ‘ona o Suafa ua fa’asuafa ai e o latou ‘āigātupu.  O itū tāua tele ia o tatou Tū ma Agaifanua i le ma’ale’ale o pulega a Ali’i ma Faipule e leai se poto fou e utuvaitofo i ai e lē malamalama ai lē na ulua’i fa’a’upuina le tusi.  O le ala fo’i lea e ao ai ona tu’utu’u loloto le fa’atofāla’iga a le ‘Au Toea’ina i le leai o se uiga o le  98% o latou e fa’apea na ioeina le tete’e ona e silafia uma e Usugāfono le uiga moni masani e taunu’u ai i faai’uga lautetele i matā’upu fa’apenei o le Fonotele e lē mafai ai ‘ona i ai  se tonu fa’ai’u ma le mautū o ia manatu.  E lē mafai ai fo’i ‘ona fa’apasene ma le amiotonu le I’ugafono na fai.  Lea fo’i ua aga’i mai ai nisi o ‘Aulotu EFKS e fa’ailoa mai i le Mālō le fa’amalosia o le lesitala o latou faife’au i le latou pule fuatiaifo e pei ona fa’amanino e le Aposetolo o Paulo.

Silasila i le pepa fa’apipi’i o le Savali o lo’o fa’apipi’i atu ai Poloa’iga a le Ali’i Kovana o Sulusi o Siāmani i le 8/3/1906, ma le 1/7/1911 mo le totogi o lafoga a Faife’au.  Ma poloa’iga i le masina o Iulai 1924 ma le aso 20 Setema 1924 i le taimi o pulega a Niu Sila i le totogiina o lafoga a Faife’au i le Savali (Pepa Fa’apipi’i III).  

Sa leai lava se tete’e a faife’au o le LMS i nā onapō (o le EFKS i nei onapō) ma o le Tusi Pa’ia lava e tasi e lē o suia ma talitonuga fa’atapua’iga iā Iesu Keriso ma lana Tala Lelei – o lo’o tumau pea e le’i suia.  O lo’o totogi fo’i i le taimi nei lafoga a faife’au EFKS i Ausetalia ma Niu Sila.  Aofia ai ma nisi o faife’au galulue a le EFKS o lo’o totogi mai Tupe a le Ekalesia e aofia ai ma le Failautusi – o Rev. Vāvātau.  O Faife’au Tausi Nu’u fo’i latou o le “’Aufaigaluega Pa’ia” a le Atua – e pei ‘ona fa’alupe ai ma fai ai e le Ekalesia a le Nu’u lona taui po o le totogi e ola ai mo le galuega a le Atua.  E leai fo’i se isi o le lalolagi nei e galue fua e aunoa ma se taui e tausi ai le soifua ‘ia maua ai pea le malosi fa’aletino.  O lo’o fa’amanatu lapata’i mai fo’i e lo tatou Ali’i ia matuā li’oli’o i le taui po o le totogi e maua i lalo nei e sao i ai le mogamoga ma leai ai ma se mea o totoe i Parataiso.

O lo’o fa’apipi’i atu fo’i le Lauga i le Palemene o le Mālō o Samoa e atili malamalama ai lenei Tulafono e fa’apei ona ‘ua ‘uma ona pasia e Sui o Itūmālō Fa’apalota ‘uma o Samoa – O Samoa atoa lea i ona tupu ma ona e’e.  O lo’o i ai pea le avanoa mo le lesitalaina o faife’au e fa’ai’u i le aso 30 Iuni 2018.  

O le matou fa’aolooloma’au lea i le ava tele e tatau ai, ‘ia lafo pea i le faife’au ma lana ‘aulotu e fa’atino le latou tiute i lalo o le Tulafono ‘ae soia le fa’a’ele’elea le pa’ia o le ‘au Toea’ina o Ta’ita’i o le Ekalesia i matā’upu e fitoi tonu i le tatou Mālō – o le Mālō o tatou ‘uma e lē o se Mālō na o le Kapeneta ma ‘ua mae’a fo’i ‘ona soālaupule e  outou sui ‘uma i totonu o le Maota o le Palemene. 

Matou te fa’amālūlū atu ona o le lē mafai ona maua atu se tali e fa’amalie ai lau tou sāvali e pei ona tatou feiloa’i ai.

 

Soifua.

 

Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi

MO LE KAPENETA

 

Pepa faapipi’i I, II & III:

 

kopi: Susuga Rev. Vāvātau Taufao Vāvātau

Ta’ita’ifono, Ekalesia So’ofa’atasi, Mulinu’u

Failautusi, Ekalesia So’ofa’atasi, Mulinu’u  

01 July 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>